DODIK:PRAVO NA REFERENDUM

"Sve što je ponuđeno značilo bi da gubi Republika Srpska. Dejtonski sporazum je osnova i neće biti ništa promijenjeno što nije logično i u skladu sa interesima RS", rekao je Dodik novinarima, nakon tročasovnog sastanka u Banjaluci sa timovina SAD i EU, čija tema je bila nastavak butmirskih razgovora. SNSD je, podsjetio je Dodik, jasno rekao da BiH ne može da ima svoju vladu i svog premijera i da je to završeno opet nepravnim aktima bivšeg visokog predstavnika Miroslava Lajčaka, koji je proglasio i redefinisao način odlučivanja u Savjetu ministara, te da je to nešto što više ne može da bude promijenjeno. Predstavnici SAD i EU tražili su da se redefiniše uloga Doma naroda koji bi, prema tom prijedlogu, izgubio zakonodavnu nadležnost, što za SNSD nije prihvatljuvo. "Dom naroda bi bio mjesto gdje bi se mogao podići vitalni nacionalni interes, a kasnije bi to išlo na usaglašavanje domova ili eventualno na Ustavni sud. U vezi Ustavnog suda imamo katastrofalna iskustva, jer smo uvijek preglasani i to su stvari u vezi kojih se nismo složili", rekao je Dodik. Govoreći o reformi Ustava, Dodik je kazao da je suština prijedloga da se Ustav usaglasi sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i naglasio da se, prema Konvenciji, u političkim procesima i kandidovanjima ne može da pravi diskriminacija, napomenuvši da se taj princip poštuje. "U okviru tog principa možemo da se krećemo kroz neke određene stvari", rekao je Dodik, dodavši da se traži usaglašavanje sa "istom onom Evropom koja je kršila ljudska prava kroz razne nepravne odluke visokog predstavnika u periodu od 10 do 15 godina, koje nijednom nije osudila". Govoreći o redizajnu Predsjedništva BiH, Dodik je rekao da je prihvatljivo da postoji predsjednik i dva potpredsjednika, da se zadrži dosadašnja rotacija svakih osam mjeseci, a ukoliko se dogovori drugačije, da se to može riješiti u nekom budućem vremenu kroz zakon o predsjedništvu BiH. "Za nas je prihvatljivo da postoji predsjednik Predsjedništva BiH, da on ima neke protokolarne obaveze, da se ne mora praviti cirkus od tri, već da imamo jednog i na taj način to može da funkcioniše", rekao je Dodik. On kaže da su zvaničnici SAD i EU afirmisali stav da su oni ti koji žele da pomognu, ali da će "odluke biti naše". Dodik je rekao da je predložio da se u Ustav ugradi pravo entiteta na referendum o svom statusu, dodavši da mora biti jasno da legalizacija tog prava podrazumijeva i saglasnost drugih. On je ocijenio da je osnovni problem s kim se razgovara o Ustavu, koji je najviši konsitutivni i politički akt svake zemlje, dodavši da i dalje SNSD ostaje pri tome da nije zainteresovani za ustavne promjene i da nema nikakav prijedlog. "Ovdje se polazi od pogrešnih premisa, ignoriše se Dejtonski mirovni sporazum na osnovu kog je nastala BiH i prema kome je propisano kako se može mijenjati njen Ustav. Potpisnice Aneksa 4, a to su RS, FBiH i neka virtuelna BiH, koja ne znam koga je tada predstavljala, su tri potpisnice i jedino su relevantne da međusobno sporazumom mogu doći do određenih ustavnih promjena", smatra Dodik. On je kazao da je razgovarano o imovini i da se prijedlog kojeg je danas čuo ni razlikuje mnogo od ranijeg. "Nedostatak svega u ovom razgovoru, koji je trajao skoro tri časa, jeste da nismo dobili nijedan konzistentan prijedlog, nijedan pisani akt o kojem smo mogli da se izjašnjavamo ili bilo šta da kažemo - ni o imovini, ni o bilo čemu drugom, a pogotovo ne o namjeravanoj priči o navodnojo reformi Ustava", rekao je Dodik. On je poručio da, ukoliko se bilo šta usaglasi, mora da prođe kroz parlament RS. Dodik je istakao da entitetsko glasanje nije bilo na dnevnom redu, dodavši da je jasno rečeno da to ne može da bude tačka dnevnog reda i da se to poštuje. Prema njegovim riječima, pisani prijedlozi će navodno biti predočeni 20. oktobra. Lider SNSD-a je potvrdio da nema pritiska i da ne prihvata atmosferu pritiska, te da je neprihvatljivo da visoki predstavnik Valentin Incko prijeti, u momentu kada se vode razgovori, kako će on "kasnije nešto odlučivati". "Tu priču može objesiti `mačku o rep`", rekao je Dodik. On je poručio da se ovdje ne radi o "odbrani crvene linije" i da je nema, već da postoje dejtonske obaveze i prava RS koja su jasna i neće biti ničim ugrožena. Sastanku su, osim Dodika, prisustvovali potpredsjednik SNSD-a Igor Radojičić, ministar pravde DŽerard Selman u vezi pitanja o imovini, a u ime SAD Stjuart DŽons i EU Zoltan Martinus.