SAD-EU: APEL POLITIČKIM LIDERIMA DA ISKORISTE PRILIKU

Ambasadori Ingliš, Hedberg i Kurkulas su u zajedničkom intervijuu Srni, Feni i Onasi istakli da su se SAD, EU i Evropska komisija u bazi Butmiru na visokom nivou agnažovali jer postoji zajednička zabrinutost za razvoj događaja u BiH, te mogućnosti da ova zemlja zaostane za susjedima u regionu kada je riječ o evropskim i evroatlanstkim integracijama. Ambasador SAD je rekao da nijedan dokumenta još nije stavljen na sto pred lidere tokom sastanka u bazi Butmir 9. oktobra, napominjući da su Bilt i Štajnberg instruisali timove da urade je da određene prijedloge i daju ih ljudima za vrijeme sastanaka koji obavljaju. "Dakle ti prijedlozi su bili u usmenoj, a ne u pismenoj formi. Svrha toga je da se stimuliše razgovor u ovom trenutku. Dakle te ideje zajedno predstavljaju paket koji je istovremeno kompleksan i dovoljno sveobuhvatan da bi se osigurala tranzicija i ubrzao put ka mogućem statusu kandidata za članstvo kako u EU tako i u NATO", pojasnio je Ingliš. Prema njegovim riječima, SAD i EU su zajedno sastavile ovaj paket na pažljiv način da bi se osigurao "kako fer tako i izbalansiran pristup rješavanju vrlo kompleksnih pitanja". "Ovaj paket se mora gledati kao izbalansirani pristup i mora se shvatiti kao integralan i sveobhvatan te se ne može koristiti kao ala kard pristup u razgovorima", dodao je Ingliš. Ambasador Švedske Hedberg potupno je podržao Ingliša istakavši da je namjera Bilta i Štajnberga da pomognu da BiH ide naprijed u evropskim i evroatlantskim integracijama. "Kao što su istakli Bilt i Štajnberg vrlo je bitno da BiH ne zaostaje za susjednim zemljama. Mi se fokusiramo ovdje na situaciju u BiH, ali je vrlo jasno svima da je bitno da cijeli region ide naprijed", rekao je Hedberg. On je naglasio da se između sastanka 9. oktobra i 20. oktobra vode konsultacije sa političkim liderima da bi se vidjelo kako doći do kompromisa na tom narednom sastanku. Osvrnuvši se na tzv. aprilski paket, Hedberg je pojasnio da je tu bilo riječ o detaljnom paketu koji se bavio samo ustavnim promjenama. "U ovom slučaju se radi o razgovorima koje se bave i nekim drugim pitanjima uključujući tranziciju OHR-a i unapređenje političkog okruženja za rad političara u ovoj zemlji da bi se postigli dodatni koraci u liberalizaciji viznog režima", rekao je Hedbreg. On je napomenuo da se ipak ne radi o Dejtonu dva, te da su EU i SAD potpuno svjesne kompleksnosti pitanja koja trebaju da budu rješenja. "Za neka pitanja vjerovatno nije sad vrijeme ih pokretati. Dakle ne fokusiramo se na pitanje entitetskog glasanja", rekao je Hedberg. Šef Delegacije Evropske komisije Kurkulas rekao je da i komesar sa proširenje EU Oli Ren dijeli zabrinutost zemlje koja predsjedava EU i SAD. "Takođe dijelimo i stavove šta se može uraditi da bi se ovo ispravilo. Sutra popodne nakon službenog objavljivanja Izvještaja Evropske komisije o napretku BiH biću u mogućnosti da detaljnije obrazložim pitanja - tranzicije OHR-a u EUSR tako i promjene Ustava", rekao je Kurkulas. On je istakao da se bez oklijevanja može reći kako bi uspješan završetak "onoga što je započeto prošle sedmice u Butmiru" značio veliki napredak BiH na putu ka EU. "Biće zanimljivo vidjeti izjveštaje Evropske komisije za cijeli region, ali i pojedinačne izvještaje za ostale susjedne zemlje jer će to pokazati da postoji stvaran rizik da će BiH zaostati za svima njima i da nema vrmena za gubljenje", poručio je Kurkulas. On je napomenuo da bi u razgovorima trebalo ostaviti po strani različite stereotipe ko je u pravu, a ko u krivu , odnosno ko šta dobiva. "Postoje dva osnovna stuba dijaloga kojeg sada vodimo - tranzicija OHR-a i ustavne promjene. Oba ova pitanja su izuzetno pozitivna za sve uključujući i Republiku Srpsku. Ako BiH uspije ispuniti uslove kako bi se izvršila tranzicija OHR u ojačanu Kancelariju specijalnog predstavnika EU /EUSR/ zaista ne mislim da će to ići na bilo čiju štetu, pa ni RS", smatra Kurkulas. Јednako tome, ističe Kurkulas, ukoliko vlade i različite instutcije ove zemlje, te sam proces usvajanja odluka postane efikasniji nego što je trenutno, nema razloga da postoji bojazan da će to ići na štetu bilo kojeg dijela zemlje. "Ova dva pitanja su izuzetno bitna i u tom kontesktu je njihovo ispunjavanje neophodno kako bi BiH ispunila uslove za veoma značajno učlanjivanje u EU. To su dvije reforme koje su neophodne za zemlju u svakom slučaju, a po vrh toga su neophodne da bi BiH ostvarila svoje članstvo u EU i veliki napredak ka EU", rekao je Kurkulas.