Obustava gradnje Јužnog toka moguća kazna EU za Rusiju?

To je potez koji bi predstavljao prave sankcije Rusiji i ozbiljan korak EU da kazni Kremlj zbog Krima, rečeno je u razgovoru predsjednika Evropske komisije Žozea Manuela Baroza s bugarskim političarima, koji je procurio u javnost, naveo je britanski dnevnik pozivajući se na pisanje bugarske štampe. Barozo je, kako navodi "Telegraf", upozorio Sofiju da ne staje na put Evropskoj uniji u njenom odgovoru na poteze Rusije u Ukrajini. "Poručujemo Bugarskoj da pazi šta radi", rekao je Barozo prema navodima iz bugarske štampe i dodao da u Bugarskoj "ima onih koji su agenti Rusije", misleći na zvaničnike vladajuće Socijalističke stranke, koji su pokušali da o nastavku gradnje Јužnog toka bilateralno pregovaraju s Moskvom, mimo Brisela, navodi britanski "Telegraf". List piše i da je Brisel do sada bio prilično povučen kada je riječ o projektu Јužni tok, ali da, iako su po zvaničnoj verziji planovi još živi, Barozovi komentari iz razgovora s bugarskim političarima pokazuju da je on zapravo "politički mrtav". Profesor Alan Rajli sa "Siti univerziteta" ocijenio je za "Telegraf" da Јužni tok "nema nikakvog smisla", da njegov cilj nije snabdijevanje gasom, već podrivanje Ukrajine, kako bi kasnije Zapad uložio velike količine novca da bi istu tu Ukrajinu spasavao. Gasovod Јužni tok sada se gradi u Rusiji, Bugarskoj i Srbiji, a njegov glavni dio trebalo bi da prolazi i kroz Mađarsku, Sloveniju i Italiju. IZGRADNjU GASOVODA MOŽE DA UGROZI PRITISAK EU NA ITALIЈU Politička kriza u Ukrajini neće ugroziti realizaciju "Јužnog toka", osim ako EU izvrši pritisak na Italiju da istupi iz tog projekta, što je malo vjerovatno zbog zavisnosti zapadne Evrope od ruskog gasa, rekao je Srni stručnjak za naftno tržište Ozren Ocić. On napominje da je Italija "veliki igrač" u projektu izgradnje gasovoda "Јužni tok", čija je naftna kompanija "Eni" sa 20 odsto vlasništva drugi po veličini akcionar u "Јužnom toku" i sa ruskim "Gaspromom" jedan od inicijatora tog projekta. Ocić navodi da je, prema nezvaničnim informacijama, Grčka dobila signal od SAD da ne ulazi u projekat gradnje kraka "Јužnog toka", koji bi od Bugarske išao preko Grčke i morem do Italije. On ne vjeruje da bi se EU odlučila da posegne za mjerom stopiranja "Јužnog toka" preko pritiska na Italiju, jer Evropa puno zavisi od Rusa i ne smije da preduzima suviše oštre mjere. "Trećina potreba gasa Nemačke i Zapadne Evrope obezbeđuje se od ruskog gasa i to su milijarde kubika", rekao je Ocić i dodao da njemački kancelar Angela Merkel zato i taktizira sa sankcijama, dok je njen prethodnik Gerhard Šreder predsjednik Upravnog odbora gasovoda "Sjeverni tok", kojim se ruski gas doprema u EU. Vlasnici "Јužnog toka" su ruski "Gasprom" sa 50 odsto udjela, italijanski "Eni" sa 20 odsto, te francuska kompanija "Elektrisite de Frans" /EDF/ i njemački "Vinteršal" sa po 15 odsto.