Misteriozne gvozdene alke na planini Kozara

Zastupnici ove teorije ističu da su alke utiskivane u kozaračke stijene u vrijeme Panonskog mora, kada su na ovoj planini postojale luke. Za alke su vezivani veliki brodovi, a postoje i pretpostavke da su ih pravili divovi kao drevni brodari i moreplovci - uvjereni su ovi stanovnici grada na Sani koji otkrivaju da alke postoje i na drugim planinama, visovima i nepristupačnim stijenama. Na Grmeču, brdima oko Vogošće, između Breze i Vareša, kod Dubrovnika i na nekoliko mjesta u istočnoj Bosni. Ima ih i na Bjelašnici i Vlašiću, Vranici, Prenju, Veležu, zatim na Majevici, Bukovici kod Travnika, iznad Stoca… Ovo treba da se ispita jer postoje sumnje da se sve namjerno krije kako se ne bi dokazalo da su Srpska i BiH prapostojbina ljudi i divova, napominju naši sagovornici. Prijedorčanin Mirko Šurlan navodi da gdje ima dima, ima i vatre. "Poznata mi je ta priča sugrađana. Zato sve treba da provjere naučnici kao što je, na primjer, istraživan slučaj Nojeve barke na Araratu. Inače, vezivanje lađa na Kozari podsjeća me na film „Burlaci na Volgi“. Naime, burlaci su bili ljudi koji su nekada ručno vukli obalama brodove, međutim, više smatram da su alke i obruči zapravo služili da se za njih privežu razni robijaši ili robovi. Mada, i to treba dokazati", ocijenjuje ovaj penzionisani administrativni službenik, a njegovu teoriju o vezivanju prestupnika i zatvorenika djelimično podržava i Mihajlo Pečuh, mladi bloger portala „Prijedor24h“, koji otkriva da o alkama po gradu pričaju stariji ljudi, radnici u šumama i oni koji žive na Kozari. "S druge strane, ja od samog početka govorim da je to nemoguće. Јednostavno, Panonsko more je vodeno prostranstvo koje se nalazilo na prostoru Panonske nizije prije oko 30 miliona godina. Nestalo je prije oko 600 hiljada godina i bilo je zaliv Paratetisa kao dijela velikog praokeana Tetisa. U tom smislu, nije bilo dovoljno blizu da bi postojao valjan razlog da se alke prave na Kozari ako brod do njih ne može doći", objašnjava Pečuh, koji ne tvrdi da alke ne postoje. Naprotiv, mnogi su ih videli, ali one nisu služile za vezanje brodova. U vrijeme Panonskog mora nije bilo ljudi, pa nije imao ko da napravi brod, a kamoli da plovi i da ga veže. Prvi ljudi koji su počeli da prave neka oruđa nastali su prije 200.000 godina pa je vremenski razmak između njih i Panonskog mora 400.000 godina, ističe Mihajlo. I Dragan Romčević, direktor Nacionalnog parka „Kozara“ kaže da nije video alke koje su ovih dana glavna tema u Prijedoru. Kozara je prije nekih 50.000 godina bila ostrvo u drevnom okeanu Paratetisu. S povlačenjem Panonskog mora, nastale su obale, pa su to ljudi proizvoljno povezali. Međutim, čak i da postoje, alke ne mogu biti iz tog perioda, zaključuje Romčević. Dejan Karlica, profesor istorije u prijedorskoj Gimnaziji kaže da legenda koja se stvara o alkama na Kozari više spada u krug misterija povezanih sa dalekom prošlosti. Sve te misterije dijele jednu te istu činjenicu – da niko precizno ne može objasniti njihov nastanak i upotrebnu svrhu. Obavijene tajanstvenošću, takve legende upravo pružaju najviše prostora za održavanje, modifikovanje i širenje različitih objašnjenja. One golicaju um i daju odgovor ljudima na suštinska pitanja koja ovi povezuju sa ontološkim principom, od nastanka svemira i života, i svih njihovih manifestacija, pa do alki. Pošto je to, ipak, tema na koju nauka zbog nedostatka činjenica ili pogrešnog pristupa nije dala tačan odgovor, ljudima ne preostaje ništa nego da sami tumače pojave, a onda sve postaje moguće. Јoš nisam čuo da su alke na Kozari „zaostavština vanzemaljaca koji su tu davno vezivali ljude i vršili različite eksperimente“, ali je moguće da se pojavi i ta verzija, kaže Karlica.