Da li bi trebalo zabraniti pušenje?
Kako su ljudi počeli da shvataju sve zdravstvene posljedice, broj pušača krajem 20.vijeka je počeo da opada. Međutim, šta je s djecom koja su rođena nakon 2000.godine, koja sada stižu u godine da po prvi put eksperimentišu s duvanom. Šta bi se desilo kada bi im bilo zabranjeno da kupuju cigarete – zauvijek?
Mane ove “generacijske prohibicije“ nije tako teško uočiti. Primjera radi, djeca starosti ispod 16 godina nisu mogla da kupuju cigarete u Engleskoj i Velsu sve do 2007. godine, kada je starosna granica podignuta na 18 godina, kao što je slučaj u najvećem dijelu SAD.
Uprkos sveprisutnim zabranama prodaje cigareta djeci, ona i dalje imaju priliku da dođu do njih, a neka se i “navuku“.
Pušenje cigareta je izbor koji čine djeca i koji se pretvara u zavisnost u poznijim godinama. Osamdeset odsto ljudi koji puše svoj prvu cigaretu zapalili su kao tinejdžeri. Ideja ovog prijedloga jeste da se djeca koja ne puše spriječe da počnu da puše – izjavio je specijalista za javno zdravlje Tim Kroker.
Prohibicija u SAD, prema alkoholu 20-ih godina prošlog vijeka i prema drogama danas takođe ima svojih problema. Ona stvara crno tržište koje sa sobom nosi posebne društvene cijene.
Zabrana za osobe koje su rođene poslije određenog datuma isto tako posjeduje svoja ograničenja i mane: Zamislite dva brata, jedan je rođen 1999. godine i može da kupi koliko god kutija cigareta želi, dok je drugi rođen svega godinu dana kasnije i ne može da kupi cigarete. Ovo je očigledan problem sa kojim bi mnogi mogli da budu suočeni, problem koji bi samo odlagao efikasnost ove zabrane.
U SAD je broj tinejdžera koji puše znatno opao od 90-ih godina prošlog vijeka bez promjena godina koje su dozvoljene za kupovinu cigareta. To ukazuje i na djelovanje drugih sila, uključujući i porast cijene cigareta, smanjenog reklamiranja i restrikcije mjesta na kojima je moguće pušiti.
Singapur i Tasmanija su takođe razmišljali o sličnim zabranama prodaje cigareta osobama koje su rođene nakon 2000. godine, tvrdi Tom Glin, direktor Nauke o raku pri Američkom udruženju za borbu protiv raka.
To pokazuje da je potrebno da sprovedemo smjele mjere kako bismo smanjili broj pušača, rekao je Glin.
Finska i Novi Zeland planiraju da do 2025. godine smanje broj pušača na ispod 5 odsto sa idejom da će se nakon toga pušenje iskorijeniti samo od sebe. Međutim, skoro svaka zemlja na svijetu ispred sebe i dalje ima dug put i borbu sa cigaretama i nije sigurno da je generalna zabrana prava taktika, smatra on.