Velt: Srbija u vrtlogu velikog, slovenskog brata

U opširnom tekstu o životu poslije poplava i pomoći EU i Vlade Srbije da se sazidaju kuće i obnove škole kaže se da bi ljudi trebalo da znaju ko im je pomogao i ocjenjuje da EU tu ima jedan problem. "Mnogi ljudi ovdje veruju da im je, prije svega, Rusija pomogla u nesreći, da novac i sirovine iz Moskve teku ka Beogradu, da taj stari, veliki brat stoji na njihovoj strani u slučaju da konflikt sa Kosovom ponovo postane ozbiljan...", piše "Velt".

Ukazujući da je Putin počeo da gradi Evroazijsku uniju, list postavlja pitanja o tome kojoj bi uniji Srbija trebalo da pristupi i kojoj će pristupiti -EU ili Evroazijskoj uniji, da li bi između Rusije i EU na Balkanu mogla da eskalira situacija kao sada u Ukrajini i gdje bi onda stajala Srbija. "Ako je suditi prema sadašnjoj vladi, onda je odgovor jasan, u najmanju ruku barem zvanično - na strani EU. Šef vlade Aleksandar Vučić je više puta naglasio da njegova zemlja do 2020. godine želi da postane član EU...", piše "Velt" i dodaje da, međutim, raspoloženje Srba za pristup EU varira i da sada, prema anketama, još 44 odsto Srba podržava ulazak u EU.

"I, najomiljeniji strani političar je Putin, tako da Vučić ne vuče previše u pravcu EU", piše "Velt" i, ukazujući na dvije parade u Srbiji - povodom 70. godišnjice oslobođenja Beograda i "gej parade", ocjenjuje da su to dva signala u dva pravca na jednom političkom kopmasu.

Ocjenjujući da bi siže srpske politike mogao biti "Srbija je za EU, ali vlada i ljudi ne mogu biti protiv Rusije i to bi evropske zemlje morale da razumiju", "Velt" i postavlja pitanje do kada može dobro funkcionisati taj posebni put Srbije. "EU je za Srbiju najveći finansijski povjerilac", konstatuje dnevnik i dodaje da je Srbija od januara na čelu OEBS-a, organizacije koja kontroliše granice i primirje između Rusije i Ukrajine i da bi to predsjedavanje moglo da "zaoštri škakljivu ulogu Srbije između Istoka i Zapada".

Ukazujući da politika nije jedina koja pogoršava stanje u zemlji, list piše da je nezaposlenost 20 odsto, da čovek skoro da ne može sresti Srbina koji se ne nervira zbog korupcije i da mnogi, dobro obrazovani mladi odlaze u inostranstvo. "A, iz Rusije stiže brzi novac. Moskva je, prema navodima Ministarstva finansija, odobrila povoljne kredite - na primjer, 800 miliona dolara za željeznicu. Građevinski projekti su važni za ovu zemlju u kojoj svaki drugi mladi čovek nema posao", piše "Velt".

Dnevnik prenosi mišljenje eksperta za privredu Ane Trbovic da, ipak, Rusija privredno za Srbiju znači puno manje, nego EU i da do 90 odsto svog izvoza Srbija izvozi u pravcu Zapada, a samo 10 odsto u Rusiju.

List navodi da je Srbija zbog projekta Јužni tok ostala bez obećanih investicija. "Kada bi politika funkcionisala brojevima, bio bi pristup EU za mnoge Srbe možda jasan. Ali politika funkcinoše i uz pomoć osjećanja", piše "Velt" i prenosi izjavu novinara Bojana Brkića o tome da Rusiju i Srbiju povezuje platonsko prijateljstvo i da su sve zemlje povezane jezikom, slovenskom istorijom, pravoslavljem.

"Ali, pitajte jednog Srbina gdje bi radije živeo u Moskvi ili Frankfurtu - odgovor bi bio Frankfurt", prenosi list njegovu izjavu.

Ocjenjujući da na kraju odgovor na pitanje u kom pravcu ide Srbija nije u Frankfurtu, već na Kosovu, list piše da onaj ko sa ljudima priča u beogradskim kafićima, često čuje rečenicu da Kosovo pripada Srbiji.

Podsjećajući na noviju političku istoriju u kosovsko - srpskim odnosima, "Velt" navodi da su, ipak, obje vlade potpisale više bilateralnih sporazuma i da je bilo uzajamnih državnih posjeta. "Dijalog između Srba, Albanaca i Kosova, ipak, varira, kao i rezultati anketa o pristupu EU... uvijek iznova nacionalističke parole truju pomirenje. EU želi stabilnost pred sopstvenim vratima. Kao nagradu, diplomate u Briselu mašu Srbima pristupom u EU", piše "Velt".