Čovjek se igra Boga - Modifikovan ljudski embrion

Istraživači predvođeni Đunđijem Hangom sa Јat-sen univerziteta u Guangdžou objavili su prvi rad o mijenjanju DNK ljudskih embriona.

Pionirsko istraživanje je kontroverzno uprkos tome što je sprovođeno na oštećenim embrionima koji se nikad ne bi mogli razviti u čovjeka.

Naime, mnogi naučnici vjeruju da je ovo začetak ljudskog inženjeringa koji bi mogao da promijeni tok evolucije naše vrste.

Kako je takav rad mogao da prođe nezapaženo? Objavljen je 11. aprila u manje poznatom internet magazinu "Protein and Cell", nakon što je odbilo da ga objavi više renomiranih stručnih časopisa, poput "Scence" i "Nature", djelimično zbog toga što je studija neetična.

To odbijanje je pokazatelj velike podjele u svijetu naprednog genetskog istraživanja: naučnici su otkrili moćan novi alat, ali su nesigurni po pitanju toga gdje ih on može odvesti.

CRISPR: Nova tehnika

Ideja koja je u srži medicinske genetike vrlo je jednostavna, iako su detalji vrlo složeni. Kopije jedinstvenog genetskog koda u obliku DNK prisutne su u gotovo svakoj ljudskoj ćeliji.

Ljudi koji pate od genetskih poremećaja imaju mutacije gena, odnosno izmiješana "slova" u njihovoj DNK. Naučnicima je cilj da liječe genetske poremećaje tako što će popraviti sam gen.

Oni su u posljednjih nekoliko godina razvili moćan metod izdvajanja defektnih nizova DNK i zamjene za zdrav. Tehniku je MIT Technology Review nazvao "najvećim biotehnološkim otkrićem vijeka", a Hangov tim je uz pomoć toga sproveo CRISPR istraživanje.

Tehnika je razvijena praćenjem borbe između bakterija i virusa. Tako su istraživači otkrili da bakterije koriste CRISPR nizove gena, kao biološko oružje, kako bi zapamtili, detektovali i rasparčali neprijateljske viruse.

Nedugo poslije ovog otkrića, naučnici su uspijeli da modifikuju tehniku tako da ciljaju genetske sekvence kod drugih živih ćelija.

Hangov tim nije testirao tu tehniku na zdravim ljudskim embrionima, nego na onim kod kojih razvoj nije tekao očekivanim tokom, a nastali su prilikom in-vitro oplodnje.

Tim je ubrizgao CRISPR sekvence u 86 embriona koje su ciljale gene odgovorne za poremećaj krvi beta talasemiju.

Čak 71 embrion preživio je 48-časovni period koliko je CRISPR terapiji trebalo da djeluje, a 54 je moglo biti genetski testirano.

Samo kod 28 otklonjene su defektne sekvence, a još manji dio od toga uspio je da "primi" zdrave gene.

Ono što još više brine u ovoj tehnici je to što je u nekim slučajevima greškom izazvala mutacije u drugim dijelovima genoma.

- Ako želite da ovaj zahvat obavljate na zdravim embrionima, morate imati uspješnost od gotovo sto procenata - rekao je Hang.

- Zato smo stali. I dalje mislimo da je ova grana nauke nedovoljno razvijena - dodao je on.

Zagovornici genetskog inženjeringa obično u vidu imaju potencijalne koristi od takvih vidova upravljanja genima, poput eliminisanja određenih nasljednih bolesti. Međutim, protivnici ukazuju na opasnosti od potencijalnih grešaka u genetskom inženjeringu, ali i društvenim problemima koje može izazvati takav vid "liječenja".

To su i razlozi zbog kojih mnoge zemlje zabranjuju genetsko modifikovanje sperme, jajnih ćelija i embriona.

- Čak i nedvosmisleno terapeutske intervencije u jednom trenutku mogle bi poći putem unapređenja gena - upozorila je grupa naučnika u radu objavljenom u magazinu "Nature", misleći na sistem koji bi na kraju mogao dovesti do eugenike i društva sličnog onom u filmu "Gataka".

Međutim, možda su već zakasnili sa takvim apelima. Barem četiri grupe naučnika u Kini trenutno rade na modifikaciji ljudskih embriona, pa čak i stručnjaci sa Harvarda i barem jednog centra u Bostonu.