X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
03/05/2015 |  16:40 | Izvor: Novosti

Nije svaka reakcija na hranu alergija

Različite vrste preosjetljivosti na namirnice imaju slične simptome, ali drugačije uzroke. U jednom slučaju dolazi do imunološkog procesa zbog stvaranja antitijela, najčešće poslije uzimanja mlijeka, jaja, oraha.
Tržnica - Foto: RTRS
TržnicaFoto: RTRS

Najnovije epidemiološke studije pokazuju da se sve više ljudi suočava sa problemom presjetljivosti na hranu. Evropska akademija za alergologiju i kliničku imunologiju klasifikovala je svaku reakciju organizma na hranu kao hiperosjetljivost, pri čemu se sve netoksične reakcije na hranu dijele na alergije i intolerancije.

Iako se pojedini simptomi mogu preklapati, postoje jasne biohemijske i fiziološke razlike između alergije i netolerancije na hranu.

Alergija je imunološka reakcija organizma koju prati stvaranje antitijela (IgE). Kod djece nastaje najčešće nakon uzimanja mlijeka, jaja ili oraha, a kod odraslih nakon jedenja ribe, školjki, kikirikija, oraha, začina, povrća, voća, celera, senfa, susama, kukuruza, jaja, mlijeka, mliječnih proizvoda, soje i proizvoda od soje.

S druge strane, netolerancija na hranu je nemogućnost organizma da prihvati pojedine namirnice ili njihove molekule, što se ogleda različitim biohemijskim reakcijama u organizmu. Najčešća je preosjetljivost na ugljene hidrate ili masti, a rjeđa na proteine. Mogući simptomi su povraćanje, proliv, grčevi ili bol u stomaku, nadutost, masna stolica i različita upalna stanja.

Kada su u pitanju poznate alergije na hranu (jagode, orasi, kikiriki, školjke, morski plodovi), radi se o prejakom imunološkom odgovoru organizma, uzrokovanom interakcijom proteinske komponente iz hrane i imunološkog sistema. U slučaju prave alergije na hranu, prisutna su tzv. brza(IgE) antitijela.

Ako imunološka reakcija izostane, tada govorimo o nealergijskoj preosjetljivosti na hranu, piće ili aditive u namirnicama. Uzrok je nedostatak nekog specifičnog enzima (npr. laktaza) koji je potreban za varenje, ili je u pitanju patološka reakcija na neke prirodne sastojke u namirnici.

Iako je nealergijsku preosjetljivost - intoleranciju, relativno teško otkriti, jer u njoj učestvuju tzv. spora IgG antitijela, danas su dostupni dijagnostički testovi koji pokazuju koje namirnice mogu da se uzimaju bez negativnog uticaja na zdravlje, a koje bi trebalo da se izbjegavaju.

Mada su kod nas i u svijetu ovi testovi vrlo popularni, postoji niz zvaničnih udruženja (Kanadsko udruženje za alergiju i imunologiju , Američka akademija za alergijsku astmu i imunologiju, Evropska akademija za alergiju i kliničku imunologiju koja su upozorila da utvrđivanje intolerancije na hranu putem merenja IgG antitijela nije baš pozuzdano. Pozitivan rezultat IgG antitijela može da se očekuje kod zdravih odraslih osoba i djece. Drugim riječima, ako jedemo puno paradajza ili pijemo dosta zelenog čaja, ove namirnice će se na testu najvjerovatnije pojaviti kao one koje treba da izbjegavamo.

Mnogobrojna testiranja, međutim, pokazuju da sve više ljudi ne podnosi kravlje mlijeko i mliječne proizvode, žitarice, jaja, neke vrste voća, dizana testa.

Mnogi ne znaju da su zbog netolerancije na određene namirnice vrlo česte tegobe kao što su glavobolja, vrtoglavica, suv kašalj, nadutost, grčevi u stomaku, mučnina ili problemi sa varenjem, ekcem, dermatitis.

Naučna istraživanja su potvrdila da se kod veoma visokog procenta hroničnih bolesnika, kod više od 70 odsto, nakon što po uputstvima svog ljekara i nutricioniste promjene način ishrane, zdravstveno stanje bitno poboljša.

Zašto se uopšte javlja preosjetljivost na određene namirnice? Probavni enzimi, molekuli ključni za normalnu probavu, sintetizuju se u određenim organima probavnog sistema i izlučuju direktno u šupljinu probavne cijevi. U slučaju njihovog manjka, nedostatka ili slabije efikasnosti, probava pojedinih namirnica može da bude otežana i da rezultira određenim tegobama. Reakcije koje nastaju određuju hoće li nastupiti alergija ili intolerancija.