Opasnosti od vrućina: Infarkt, pad šećera i pritiska, sunčanica
Ljeto je većini ljudi omiljeno godišnje doba, ali često se zanemaruje opasnost koja proizlazi iz dugih i vrućih ljetnih dana, kažu naučnici. Prema globalnoj statistici, više ljudi svake godine umre od posljedica vrućine, nego na primjer uslijed tornada, poplava i drugih elementarnih nepogoda.
Problem se javlja jer se simptomi uočavaju prekasno, a mogli su se spriječiti odlaskom u hlad ili pijenjem vode. Najugroženiji su djeca, stariji ljudi i hronični bolesnici, koji se ne bi smjeli izlagati direktnom suncu.
1. Toplotna iscrpljenost: Ovo je prva faza uticaja vrućine na organizam, naročito nakon dužeg vremena izlaganja direktnom suncu. Karakterišu je bolovi u mišićima, grčevi u želucu, rukama i nogama, osjećaj slabosti i znojenje. Kako biste spriječili da se iscrpljenost razvije u gore stanje, prekinite fizičku aktivnost, otiđite u rashlađen prostor i unosite tečnost.
2. Toplotni udar: Ovo je druga faza iscrpljenosti, a može biti opasna i po život. Do nje dolazi uslijed kombinacije faktora: pada pritiska, dehidracije, promjene na krvnim sudovima i u radu srca. Simptomi su bljedilo i znojenje, ubrzani otkucaji srca, slabost, podrhtavanje mišića, vrtoglavica, glavobolja, povraćanje i nesvijest. Hitno treba premjestiti bolesnika u hladan prostor, skinuti mu odjeću, natopiti kožu vodom, poleći ga, osloboditi disajne puteve i pozvati doktora.
3. Pad šećera: Oboljeli od šećerne bolesti imaju veći rizik od uticaja sunca na nivo šećera u krvi. Uzrok tome je njihova smanjena mogućnost znojenja, koja utiče i na druge procese u tijelu. Samim tim se kod njih brže javlja dehidracija i velike oscilacije u nivoima šećera. Simptomi poput drhtavice, bljedila i osjećaja slabosti znak su upozorenja, naročito ako su rezultat neredovnih obroka. Hitno izmjerite nivo šećera u krvi, pojedite nešto i sklonite se sa vrućine.
4. Dehidracija: Voda čini više od 70 posto ljudskog tijela, a već kod malih gubitaka javljaju se problemi. U ljetnim mjesecima je pojačana zbog znojenja. Blaga dehidracija se definiše kao gubitak od jedan do dva odsto ukupne tečnosti, kod umjerene je taj gubitak pet odsto, a kod teške čak 10 odsto. Simptomi su glavobolja, suva koža i usne, povećana tjelesna temperatura, ubrzani otkucaji srca i mučnina. Јedina prevencija je uzimanje velikih doza tečnosti, a najvažnije vode - u ljetnim mjesecima oko 2,5 litra na dan, pa čak i više uslijed fizičkih aktivnosti.
5. Pad krvnog pritiska: S povećanjem vlažnosti vazduha i porastom temperatura dolazi do naglog proširenja krvnih sudova. Bilo da je riječ o zdravim ljudima ili bolesnicima, pad krvnog pritiska svojstven je svima, a naročito opasan za ljude sa slabim srcem te oboljele od hipertenzije koji već uzimaju lijekove za snižavanje pritiska. Simptomi su zamagljen vid, teška vrtoglavica, preskakanje srca, stalan osjećaj žeđi, nesvjestica te kratak dah. Prevencija su redovni obroci s većom količinom soli, sklanjanje s jakog sunca te uzimanja dovoljno tečnosti.
6. Sunčanica: Takođe jedan od oblika toplotnog udara, nastaje kao rezultat direktnom izlaganju suncu glave, a ne samoj vrućini. Simptomi su povišena tjelesna temperatura, crvena koža lica, ubrzani rad srca te kratak i ubrzani dah. U lakšim slučajevima javlja se glavobolja, problemi s vidom, vrtoglavica i pospanost, a u težim proširenje zjenica i gubitak svijesti. Prva pomoć su hladni oblozi, puno tečnosti i potpuni mrak, a ako dođe do nesvijesti treba pričekati hitnu pomoć i oboljelog postaviti da leži na boku.