Mišina: NATO agresija je genocid, a ne ono što se desilo u Srebrenici
Mišina ukazuje da je broj srebreničkih žrtava "unaprijed zadat" i plasiran da bi srpski narod bio proglašen kao zločinački.
"Planeri medijske hajke željeli su da srpski stradalni narod naprave zločinačkim, pa su, pored ostalog, taj broj proglasili svetim i nedodirljivim. Uostalom treba uporediti broj stradalih koji je ispisan na samom ulazu na groblje u Potočarima sa brojem nadgrobnih spomenika", rekao je Mišina za "Večernje novosti".
Prema njegovim riječima, imajući u vidu tumačenje uglednih poznavaoca genocida i Holokausta Efraima Zurofa i Јehude Baraka nema potrebe ponavljati da se u Srebrenici nije dogodio genocid.
Govoreći o zapadnjačkom insistiranju da se u Srebrenici desio genocid, u čemu najviše prednjači Velika Britanija koja je inicijator rezolucije o Srebrenici, Mišina podsjeća da je London bio na strani SAD u procesu raspada Јugoslavije, pa i u bombardovanju srpskih položaja u Republici Srpskoj Krajini i u BiH.
"U medijskoj haranzi protiv srpskog naroda tih godina su poseban uspjeh imali Englezi", podsjeća Mišina.
On ocjenjuje da angloamerički diktat podržan iz Berlina nema osnovu, jer se time prećutkuju srpske žrtve, a od Srba stradalnika se prave zločinci.
"Potom slijedi zahtjev za promjenu Dejtonskog sporazuma, unitarizacija BiH, odlazak preostalih Hrvata iz centralne BiH i Srba iz Federacije... ili nešto sasvim treće - novi rat", smatra Mišina.
On je upitao da li se do sada ijedan pripadnik bošnjačke političke elite odredio prema zločinima sopstvenog naroda?
"Istorija nas uči da su saznanja o prošlosti promjenljiva kategorija. U toj ravni možemo i treba da bez ostrašćenosti razgovaramo o Srebrenici novim saznanjima i detaljima, a da pri tom ne zaboravimo tragičnu prošlost 20. vijeka - posebno Јasenovac", naglasio je Mišina.
Kada je riječ o predstojećem obilježavanju akcije hrvatske vojske i policije "Oluja" i činjenice da Zapad ovo ne tretira kao genocid, Mišina kaže da se odnos angloameričke i njemačke politike u građanskom ratu u Hrvatskoj i BiH i svrstavanje na hrvatsku i muslimansku nasuprot srpske strane može shvatiti kroz odnos prema srpskoj tragediji sa početka avgusta 1995. godine.
"To je jasnije kada se ima u vidu i agresija na Srbiju 1999. godine, jer se u svakoj sferi, posebno medijskoj prećutkuje srpska tragedija, ali i genocid izvršen nad srpskim narodom. Uostalom da li su vojnici NATO birali pol i starost svojih žrtava? Zar se to ne može svrstati pod pojmom genocida koje su 1948. godine utemeljile UN?", upitao je Mišina.