latinica  ћирилица
11/08/2015 |  20:26 | Autor: Index.hr

U EU najviše od raka umiru Hrvati

Prosječno trajanje životnog vijeka za žene u zemljama Evropske unije, prema statistici Evrostata, 2012. godine iznosilo je 83,1, dok prosječni muškarac živi 5,7 godina manje, odnosno 77,4 godine.
 - Foto: Domaci.de
Foto: Domaci.de

 Životni standard se sve više popravlja, pa tako djevojčica rođena 2012. godine, sudeći prema statistikama, može očekivati da će 62,1 godinu živjeti bez ikakvih poteškoća, dok će muškarci rođeni 2012. godine biti zdravi 0,6 godina manje.
 
Statistika o smrti zabrinjavajuća za Hrvatsku
 
Ipak, onaj crni dio statistike, statistika o smrti prilično bi trebala zabrinuti Hrvatsku. Tako je u cijeloj Evropskoj Uniji 2011. godine umrlo nešto manje od pet miliona ljudi, odnosno umrlo je 964 ljudi na svakih sto hiljada stanovnika EU. U postocima izraženo, umrlo je gotovo 1% stanovnika Unije. Kao uzroci smrti prednjače tri razloga. Najviše ljudi, čak 368 na 100 000 stanovnika, umire od bolesti srca i krvnih sudova. Rak je drugi uzrok smrtnosti stanovnika EU, a od njega na sto hiljada stanovnika EU godišnje umire 253 ljudi. Na trećem mjestu su bolesni respiratornog sistema sa 75 umrlih na svakih 100 000 ljudi.
 
Od bolesti srca i krvnih sudova, kao glavnog uzroka smrti među stanovnicima EU, 2011. godine umrlo je 1,9 miliona ljudi, odnosno 38,2% ukupnog broja umrlih. Ono što je prilično loše po Hrvatsku jest činjenica da je najveća stopa smrtnosti zabilježena u zemljama koje su članice Europske Unije postale nakon 2004. godine. Na toj crnoj listi Hrvatska se, nažalost, smjestila jako visoko. Godišnje od bolesti srca i krvnih sudova umre preko 500 ljudi na svakih sto hiljada stanovnika Hrvatske. Na ovoj listi prednjače Bugarska i Rumunijaa.  Bugarskoj je 2011. godine čak 67,4 % smrti bilo povezano s bolestima srca i krvnih sudova, dok je ta brojka u Rumuniji tek nešto manja, i iznosi 60,2 %. Osim Rumunije i Bugarske, među zemljama koje prednjače po broju smrti prouzrokovane bolešću srca i krvnih sudova još su tri baltičke zemlje, Mađarska, te kako smo već spomenuli, Hrvatska, pogotovo njen kontinentalni dio.
 
Najmanju stopu smrtnosti, logično, imaju razvijenija područja i veliki gradovi gđe gradjani mogu očekivati brzu i kvalitetnu medicinsku uslugu. Ipak, po maloj smrtnosti posebno se ističu francuski prekomorski posjedi, pa je tako u francuskom prekomorskom posjedu, Francuskoj Gvajani stopa smrtnosti manja od 55 ljudi na 100 000 stanovnika.
 
Hrvati i Mađari najviše umiru od raka
 
Iako su posljednjih godina napravljeni veliki pomaci u borbi protiv raka, on je i dalje ostao na visokom drugom mjestu smrtnosti, a 2011. godine u zemljama EU od njega je umrlo oko milion i dvjesto pedeset hiljada ljudi, odnosno 26,3 % svih umrlih umrlo je od neke vrste raka. I dok je broj umrlih od posljedica bolesti srca i krvnih sudova uglavnom opadao od istoka prema zapadu, smrtnost od raka prilično je različita od jednog mjesta do drugog.
 
Tako je, nažalost, najveća smrtnost od raka upravo u dvije hrvatske regije, kontinentalnoj i jadranskoj, a drugi su Mađari. U Hrvatskoj je tako od posljedica raka 2011. godine umrlo preko 300 ljudi na sto hiljada stanovnika. Sa druge strane, najmanja stopa smrtnosti od raka zabilježena je u Irskoj, na grčkim ostrvima, na Kipru, u južnoj Španiji te u nekim razvijenijim regijama.
 
Gledajući po vrsti bolesti, u Hrvatskoj najveći broj oboljelih umire od raka koji ima veze s disajnim putevima (bronhije, pluća, dušnik), te raka koji ima veze s probavom (crijeva), a što je u skladu s ostalim zemljama EU gdje takođe te dvije grupe raka odnose najviše života.