Plan EU i Turske da se zaustavi priliv imigranata u Evropu

Evropska unija i Turska su razmotrile akcioni plan obustavljanje priliva imigranata preko Turske u Evropu, da se stave pod nadzor i urede tokovi migracija, ali i da se krene u otklanjanje posljedica ratova u Siriji i Iraku, saopštila je danas Evropska komisija u Briselu.

Taj plan je juče u Briselu predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk izložio turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu koji je upozorio da bi još tri miliona izbjeglica, prevashodno zbog ruske intervencije u Siriji, moglo krenuti u Evropu s područja grada Alepa u Siriji.

Akcioni plan će danas biti objavljen i EU nudi Turskoj više od milijardu eura pomoći za zbrinjavanje preko dva miliona sirijskih izbjeglica na turskoj teritoriji, kao i stručnu pomoć za zajedničke patrole i strogu kontrolu tursko-grčke granice da se zaustavi dosad skoro neometani prodor imigranata s turske teritorije u EU.

Akcioni plan, pod nazivom "Sporazum o uzajamnom povjerenju", znači, kako tvrde izvori u EU, da bi evropska dvadesetosmorica prihvatili da dio sirijskih izbjeglica iz rata dobije azil u Evropi, a Njemačka je već stavila do znanja da bi u određenom roku mogla prihvatiti pola miliona izbjeglica.

O toj ponudi su sinoć u Briselu s Erdoganom razgovarali Tusk, predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Јunker i predsjednik Evropskog parlamenta Martin Šulc.

Evropska komisija će ove nedjelje poslati u Ankaru visoke zvaničnike s ciljem da se s turskom vladom razmotre sve mogućnosti za hitne mjere rješavanja izbjegličke krize.

Erdogan je izjavio da je Ankara "spremna na svaku vrstu saradnje" oko izbjeglica, ali je predočio i turske zahtjeve da EU podrži stvaranje zaštitne i zone zabrane letenja na sirijskoj teritoriji uz tursku granicu i zamjerio Evropljanima što pokazuju razumijevanje za izvjesne kurdske grupe koje osporavaju politiku Ankare.

Tusk je izjavio da sve članice Unije imaju "zajedničku obavezu da pomognu izbjeglicama, ali da isto tako zaštite spoljne granice EU", poštuju evropska pravila o davanju azila i rekao da se posebno obraća Mađarima, Italijanima, Slovacima i Grcima.

On je predočio da Turska takođe ima obavezu da zavede nadzor nad svojim granicama i ne dozvoli da i dalje stotine hiljada imigranata idu u Evropu.

Predsjednik Evropskog savjeta je rekao i da neki susjedi protiv EU vode "novi hibridni rat u kojem su izbjeglice oruđe" i, očigledno ciljajući na Njemačku, rekao da su "za sve izbjeglice lako ulazak u Evropu i nepostojanje spoljnih granica, uz 'Vilkomen politik' (Politika dobrodošlice), postali magnet koji ih privlači ovamo".

Tusk je prenio i upozorenja zvaničnika u Turskoj, Јordanu i Libanu, da bi opstanak režima sirijskog predsjednika Bašara al-Asad zbog angažovanja Irana i Rusije u Siriji "izazvao novi izbjeglički talas".

DW: Političko zamazivanje očiju

U svakom slučaju Erdogan u Briselu nije ostavio mjesta sumnji da će tražiti najveću moguću cijenu za svoju saradnju po pitanju izbjeglica: EU treba tolerisati da on kako u Iraku, tako i u Siriji ponovo pokrene svoju borbu protiv Kurda, komentariše ovaj dogovor Dojče Vele.  On je otišao tako daleko da je njihove organizacije izjednačio sa islamističkom terorističkom grupom Islamska država i pozvao na zajedničku borbu protiv svih onih koje on naziva teroristima. Pri tome je upravo Edrogan najprije podržavao Islamsku državu jer se nadao dvostrukom uspjehu: Padu Asada u Siriji i novom porazu nad Kurdima. Sada je list okrenut, turski predsjednik preuzima odgovornost za borbu protiv IS-a i u isto vrijeme želi podršku Evropljana za svoju borbu protiv Kurda u cijelom regionu. To su inače isti Kurdi, koji su u borbama za Kobane u očima međunarodne zajednice bili dobri i koji su dobili međunarodnu pomoć u naoružanju.

Realpolitika znači odbacivanje vrijednosti. Ali Evropljani moraju znati koliko jeftino žele prodati svoju vjerodostojnost. Većina mjera oko kojih se sada vodi rasprava su ionako političko zamazivanje očiju: Poput borbe protiv krijumčara u Turskoj - ovdje nikada neće biti postignut uspjeh, jer je previše novca u igri. Ili ideja da u turskim izbjegličkim smještajima budu prihvaćani zahtjevi za azil u EU - to je praktično i pravno jedva izvodljivo. I kako se misli prisiliti sve Sirijce na to da ostanu u Turskoj i tamo u izbjegličkim kampovima čekaju kraj rata? I kako bi se Erdogan mogao sa tim složiti kada on ionako želi da pošanje novih 500.000 izbjeglica u Evropu?

Pitanje političke volje

Turska ne može riješiti izbjegličku krizu za nas, mi to moramo sami uraditi.  I apsolutno je nemoguće i nezamislivo zbog toga napraviti Erdoganu ustupke koje ne možemo opravdati. Takođe nije u duhu Evrope da ga (Erdogana - op. red.) podržava na njegovom putu ka velikom diktatoru. I mi ne trebamo od sebe ni pod kojim uslovima napraviti njegove pomagače, ako on želi građanski rat na kurdskim područjima.

Osim toga možda bi pomoglo da prestane kukanje o krizi. Širom svijeta u bijegu od rata, progona i prirodnih katatrofa nalazi se 50 miliona ljudi. Samo jedan neznatan, mali dio njih je do sada došao u Evropu. Nećemo propasti čak i ako dodatni milion ljudi iz Sirije i Iraka krene na put prema nama. Naš kontinent ima pola milijarde stanovnika i još uvijek time nije preopterećen. Riječ je o pitanju političke volje, ljudskosti i istovremeno da se pokaže osjećaj za ono što je moguće. A pravljenje prljavih poslova sa vladom u Ankari ne bi trebalo biti na dnevnom redu, zaključuje u svom komentaru DW.