KRIVIČNE PRIЈAVE PROTIV BARAŠINA I KRESO

Osim Meddžide Kreso i Barašina, krivična prijava podnesena je protiv tužilaca Adnana Gulamovića, Behaija Krnjića, Božidarke Dodik, Dubravka Čampare, DŽemile Begović, DŽevada Muratbegovića, Ibre Bulića, Mirka Lečića, Muniba Halilovića, Sanje Јukić, Slavice Terzić, Vesne Ilić i međunarodnog tužioca Јude Romana, te N.N. tužioca i sudija obuhvaćenih istragom. "Prema zakonskim obavezama o dužnosti provođenja istraga i skupljanja materijala, tužioci i sudije Suda i Tužilaštva BiH dobili su originalne dokaze, ovjerene izjave svjedoka, dokazne materijale druge prirode i pismena insistiranja Hrvatskog udruženja logoraša Domovinskoga rata da se inicira, provede, vodi i dovrši istraga o počinjenim krivičnim djelima ratnih zločina nad ukupno 14 444 osobe hrvatske nacionalnosti, poznate imenom i prezimenom kao i mjestom stradanja, upisanih u Registar Međunarodnog Crvenog krsta", navodi se u prijavi. "Kroacija libertas" u prijavi navodi da su tužioci i sudije Tužilaštva i Suda BiH propustili da pravovremeno uzmu izjave, materijalne dokaze i druge informacija o krivičnom djelu ratnih zločina počinjenim nad ovim osobama čime su počinili krivično djelo zloupotrebe službenog položaja i ovlaštenja, nesavjesno djelovanje u službi s namjerom zakidanja žrtava za njihovo pravo na pravdu i sudsku satisfakciju, teške propuste u radu s ciljem namjernog nanošenja štete trećim osobama krivičnim djelom namjernog, nesavjesnog i nemarnog činjenja ili nečinjenja i ophođenja u radu sa prijavljenim žrtvama. U prijavi se podsjeća da je Hrvatsko udruženje logoraša proteklog rata u BiH glavnom tužiocu BiH Miloradu Bašarinu prošle godine uputilo dopis sa zahtjevom za pokretanje istrage protiv generala Armije BiH Rasima Delića zbog počinjenih ratnih zločina nad hrvatskim civilima i ratnim zarobljenicima sa iskazima svjedoka i materijalnim dokazima, ali da postupak nikad nije pokrenut. "Kroacija libertas" navodi da, nakon dostavljanja dokaznih materijala, originalnih dokumenata i iskaza svjedoka, istraga nije pokrenuta ni protiv Alije Izetbegovića, koji je umro u međuvremenu, zatim Harisa Silajdžića koji je osumnjičen za protivpravna zatvaranja civila, osnivanje koncentracionih logora, mučenje civila i protivpravno imenovanje upravnika konc- logora u BiH pod kontrolom Armije BiH, te u slučaju Sefera Halilovića, osumnjičenog za krivično djelo ratnog zločina nad nebošnjačkim civilima i ratnim zarobljenicima. "Kroacija libertas" konstatuje da Bošnjaci u BiH, ratni zločini koje su oni počinili, kao i koncentracioni logori smrti Armije BiH uopšte nisu predmet rada Suda i Tužilaštva BiH što, kako se ističe, predstavlja jedinstven slučaj pristranosti u radu pravosudnih institucija BiH koje bi morale da se jednako odnose prema svim građanima današnje BiH. Ova nevladina organizacija otvoreno postavlja pitanje "Јesu li Sud i Tužilaštvo BiH u rukama samo jedne nacionalne politike i jednog naroda - Bošnjaka?". "Јesu li Sud i Tužilaštvo BiH privatne institucije koje imaju za cilj proizvodnju i fabrikovanje laži i neistina o tome kako su jedine žrtve Bošnjaci, a jedini dželati Hrvati i Srbi ili sva tri naroda osjećaju teške posljedice nesretnih previranja u BiH kroz vlastite žrtve? Јe li ovakvo protivpravno, protivustavno i pristrano (ne)postupanje pravosudnih institucija u stvari pokušaj da se u knjigama istorije proizvede jedna ili više `službenih` laži kako bi se jedan narod favorizirao, a ostali stavili u podređen i podčinjen položaj kako bi im se nametnuo kolektivni osjećaj krivice?", pita "Kroacija libertas". Domaća i svjetska javnost, ističe ova nevladina organizacija, uopšte nisu upoznati sa stravičnim razmjerima ratnih zločina koje su počinili pripadnici Armije BiH i mudžahedini koji danas, 15 godina nakon rata svoje žrtve sreću na ulici bez ikakvih sankcija. "Zbog nesavjesnog rada i nečinjenja radnji istrage i procesuiranja djela ratnih zločina koje su počinili Bošnjaci, domaća i međunarodna javnost može doći do potpuno krivog, pogrešnog i netačnog zaključka da Bošnjaci i muslimanska Armija RBiH nisu činili ratne zločine što ne odgovara istinitom i činjeničnom stanju, a dokaz su brojne žrtve čiji je broj teško i utvrditi zbog namjernih propusta u radu državnih pravosudnih institucija", upozorava ova nevladina organizacija. "Kroacija libertas" podsjeća da, prema informacijama i dokazima Saveza logoraša Republike Srpske, Tužilaštvo BiH nije pokrenulo ni jedan slučaj za ukupno 3 800 žrtava srpske nacionalnosti, poznatih imenom i prezimenom i mjestom stradavanja u selima i enklavama oko Srebrenice koja je tada bila pod kontrolom Armije RBiH. "Pošto Tužilaštvo nije pokrenulo niti jednu značajniju istragu nad civilima iz reda srpskog naroda, Savez logoraša RS je prekinuo svaku saradnju sa tom institucijom BiH koja se jasno i otvoreno stavilo u nezamislivu pravnu zaštitu pripadnika Armije RBiH, osoba osumnjičenih za krivična djela ratnih zločina nad civilnim žrtvama iz reda srpskog naroda. Potpuno isti tretman pravnog ignorisanja, zanemarivanja i neprocesuiranja krivičnih djela ratnog zločina od strane Tužilaštva BiH provodi se konstantno i nad Hrvatima u BiH", ističe "Kroacija libertas" Ovakvo ponašanje Suda i Tužilaštva BiH, ocjenjuje ova nevladina organizacija, duboko je narušilo povjerenje i odnose između pripadnika tri konstitutivna naroda u BiH čija budućnost nije utemeljena na istim osnovama, jednakim pravima i tretiranju pred Zakonom BiH. "To može dovesti i do ličnih privatnih osveta između žrtava i počinilaca ratnih zločina što cijelu zemlju na kraju može odvesti u neka nova nesretna previranja. Pristup pravosuđa BiH - da su Bošnjaci jedine žrtve u BiH je neiskren i netačan i onemogućava iskreno uspostavljanje povjerenja među našim narodima", ističe se u saopštenju. "Kroacija libertas" navodi da je krunski dokaz dvostrukih i diskriminacijskih aršina, očitih nepravilnosti i postupanja u provođenju istog zakona odluka da se osobe uhapšene u nedavnoj akciji "Svjetlost" u Gornjoj Maoči koje se terete za krivično djelo terorizma brane sa slobode pod, kako se kaže, i više nego smiješnim zabranama kako ne smiju međusobno komunicirati iako se zna da svi oni žive u istom selu. "Osobe iz AID-a su veza između političkog bošnjačkog kruga i pravosudnog sistema BiH. Ova paralelna obavještajna služba služi i za prikupljanje dokaza protiv oponenata i vrši nezakonito i neovlašteno prisluškivanje s više lokacija bez znanja ovlaštenih institucija ili uz njihovu djelomično prećutnu saglasnost. Smatra se da je sve to u višem interesu politike nacionalne sigurnosti bošnjačkog naroda u BiH čime se legalne i ustavne institucije zaobilaze te se uspostavlja aktivna paraobavještajna mreža koju možda čine i visoki predstavnici pravosudnih institucija u što opravdano sumnjamo", ističe se u tekstu.