KARADŽIĆ NASTAVIO UVODNO IZLAGANjE

"Mogli smo, takoreći, uzeti BiH, a za Sarajevo ćete to posebno vidjeti... Ali, nismo uopšte izlazili iz svojih etničkih teritorija... Naoružani narod je izašao na rubove svojih teritorija da bi se zaštitio da ga ne pokolju", rekao je Karadžić, nastavljajući uvodnu riječ odbrane. Negirajući navod optužnice da je politički vrh Srpske demokratske stranke u jesen 1991. formirao skupštinu srpskog naroda u BiH kako bi omogućio "prisvajanje teritorija", Karadžić je rekao: "Koje teritorije Srbi treba da zauzmu? Pa, to su njihove teritorije". Prikazujući mape, optuženi je sugerisao da su se granične linije srpskih teritorija tokom rata u BiH poklapale sa linijama fronta. "I od tih vjekovno njihovih teritorija, Srbi su bili spremni da se odreknu za mir", napomenuo je Karadžić. On je opovrgavao i navod optužnice da su snage Srba, s početkom rata u aprilu 1992, stavile Sarajevo pod opsadu. Tvrdio je da su se sarajevski Srbi, poslije noći 5. aprila 1992. u kojoj je zbog "terora" bilo "strašno biti Srbin u Sarajevu", povukli na obode grada u "pokušaju da se zaštite". "Tako je uspostavljena podjela grada, a ne opsada, kao što tvrdi tužilaštvo", kazao je Karadžić. Prema njegovim riječima, Srbi do maja 1992. nisu imali svoje oružane snage, već samo teritorijalnu odbranu u kojoj su djelovali po doktrini "naoružanog naroda". Karadžić uvodnu riječ po nalogu sudskog vijeća mora okončati danas. Suđenje Karadžiću počelo je pred Haškim tribunalom 26. oktobra prošle godine uvodnom riječju optužbe. Optuženi je početak suđenja bojkotovao tvrdeći da mu sud nije dao dovoljno vremena da se pripremi. Pošto je tužilac Alan Tiger (Tieger) 2. novembra završio uvodnu riječ, sudije su tri dana kasnije donijele odluku da Karadžiću postave branioca i da suđenje bude nastavljeno 1. marta 2010, kako bi se braniocu dalo dovoljno vremena da se pripremi. Karadžić je optužen za genocid, zločin protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u BiH od 1992. do 1995. godine.