latinica  ћирилица
30/11/2015 |  14:33 | Autor: B92

Čime hranimo djecu?

Od svih organa mozak je najosjetljiviji na lošu ishranu. Prema istraživanjima, nezdrave navike u tom pogledu mogu dovesti do poremećaja u ponašanju djece, do manjeg koeficijenta inteligencije, lošijih ocjena u školi...
Gojaznost (Foto: thenutritionpost.com) -
Gojaznost (Foto: thenutritionpost.com)

Omiljeni dječji doručak, ponekad i večera, viršle, paštete, salame i druge mesne prerađevine, pune su štetnih sastojaka kao što su aditivi, hormoni i antibitoci, a kada ih konzumiramo u velikim količinama, mogu da dovedu do ozbiljnih zdravstvenih problema, tvrde stručnjaci.

- Već godinama je poznato da mesne prerađevine imaju štetne agense. Nedvosmisleno je dokazano da su oni i kancerogeni, a naročito su opasni nitrati. Postoji čitav niz jasno kancerognih i polukancerogenih jedinjenja koji se nalaze u mesnim prerađevinama, pa bi ih tako trebalo maksimalno izbjegavati. Djeca naročito ne bi trebalo da ih jedu - smatra pedijatar Dejan Škorić.

Zdrav dječji obrok trebalo bi da se bazira na svježem voću, većoj količini povrća, ribi i mesu, a konzumiranje mesnih prerađevina trebalo bi svesti na minium. Stručnjaci smatraju da pojedina hrana može biti uzrok sve češćih razvojnih problema kod djece.

- Јednostavno, u tehnološkim procesima proizvodnje hrane koriste se aditivi, pesticidi i još mnogo toga što direktno može da utiče na razvoj djeteta. Čak i neka osnovna hrana: ne samo viršle i kobasice, nego i mlijeko, jaja i neke od njihovih prerađeviina zaista loše utiču na djecu - kaže dečji psihijatar Mila Selaković.

Slatkiši, naročito u većim količinama, kod djece izazivaju i hiperaktivnost.

- Slatkiši izazivaju hiperkinetičnost, kratku pažnju, netoleranciju na osujećenja, jer kada dijete pojede veliku količinu slatkiša, potrebna mu je i velika količina insulina. Kada insulin naglo razradi taj šećer, pad njegove koncentracije izaziva preosjetljivost na moždanim ćelijama - objašnjava Selaković.

Kod djece koja redovno jedu hranu sa visokim sadržajem šećera ili rafinisanih ugljenih hidrata može da dođe do pada glukoze u krvi, što obično utiče na njihovo raspoloženje. Te namirnice mogu da izazovu oslobađanje hormona stresa kao što su adrenalin i kortizol. Zato je važno da djeca izbjegavaju "fabrički" napravljenu hranu, ili da im se bar suzi njen izbor.

Nasuprot njima, "prirodna" hrana djeluje umirujuće na nervni sistem, naročito namirnice bogate kalcijumom.