X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
Luter
09/12/2015 |  18:01 ⇒ 10/12/2015 | 08:25 | Izvor: SRNA

Kutiljero: Tragedija što Izetbegović nije prihvatio moj plan

Bivši evropski mirovni posrednik u BiH Žoze Kutiljero izjavio je na suđenju generalu Ratku Mladiću da je u proljeće 1992. godine lider muslimana u BiH Alija Izetbegović prvo prihvatio, a zatim, pod uticajem SAD, odbio principe preuređenja BiH i da je prava tragedija što tada nije postignut mir.
Žoze Kutiljero  Izvor: : Screenshot, http://mondo.rs -
Žoze Kutiljero Izvor: : Screenshot, http://mondo.rs

"Poređenje karte koja je bila utvrđena na osnovu tih principa 18. marta 1992. godine i mape koja je dio Dejtonskog sporazuma iz novembra 1995. godine pokazuje da je, nakon tri i po godine rata, rezultat bio gotovo isti. Nebrojeni životi mogli su biti sačuvani", rekao je Kutiljero, prenose beogradski mediji.

Kutiljero, koji je svjedočio po obavezujućem nalogu suda, potvrdio je da su u martu 1992. godine predstavnici sve tri nacionalne zajednice prihvatili principe uređenja BiH sa tri konstitutivne jedinice unutar tadašnjih granica.

"Nakon usvajanja ustavnih principa, Srbi su željeli dalje pregovore o podjeli teritorije, a Muslimani su počeli da odugovlače. Nedugo pošto su strane prihvatile principe, do mene je počelo da dopire da se Alija Izetbegović javno odriče svog pristanka u izjavama muslimanskim medijima. Tadašnja vlada BiH zvanično je odbacila principe u junu 1992. godine", podsjetio je Kutiljero.

On je podvukao da za vrijeme pregovora nije vjerovao Izetbegoviću koji je, kako je naglasio, "uprkos srdačnom maniru lagao i bio varljiv".

"Da budem pravičan, Izetbegović i njegovi savjetnici bili su ohrabreni da ponište taj dogovor i da se bore za unitarnu bosansku državu od dobronamjernih činilaca spolja koji su mislili da sve znaju najbolje", rekao je Kutiljero, aludirajući na ulogu SAD.

Kutiljero je potvrdio da je tačno i da je lidera Srba Radovana Karadžića upozorio da će sporazum biti moguć samo ako ga prihvate sve tri strane i "sve etnički očišćenje teritorije budu vraćene u stanje prije rata".

Kutiljero je naglasio da "Muslimani nisu željeli podjelu BiH, Srbi nisu željeli BiH uopšte, već da ostanu sa Srbijom, a Hrvati su htjeli da pripadaju Hrvatskoj", ali da su pregovorima došli do načelnog rješenja o "tripartitnoj BiH" sličnog onom postignutom u Dejtonu, nakon tri i po godine rata i nebrojanih žrtava.

"Pitanje je bilo - možemo li imati unitarnu BiH ili BiH iz tri djela. Moje uvjerenje je bilo da samo trodijelna Bosna može uspjeti, što je potvrdio i Dejtonski sporazum", rekao je Kutiljero.

Na pitanje da li je znao za Karadžićevo insistiranje na priznanju stanja na terenu - do kojeg su srpske snaga, po optužnici, došle primjenom sile radi zauzimanja teritorija i progona nesrba - Kutiljero je naglasio da mu Karadžić to nikada na taj način nije rekao.

Bivši mirovni posrednik potvrdio je i da mu je portugalski oficir, koji je služio u Unproforu u Sarajevu, prenio da je ubijeđen da je granata koja je 27. maja 1992. godine ubila 26 građana u redu za hljeb u Ulici Vase Miskina bila ispaljena sa područja gdje su bili položaji muslimanskih snaga.