EU-Srbija: Otvorena prva poglavlja (FOTO)
Srbija je večeras u Briselu zvanično počela višegodišnje razgovore za članstvo u EU. Ovim su konačno otvorena prva dva poglavlja na putu pristupanja EU, i to 32, koje se odnosi na finansijsku kontrolu, i 35, o normalizaciji odnosa sa Prištinom.
Delegaciju Srbije predvode premijer Aleksandar Vučić, te ministarka za evropske integracije Јadranka Јoksimović i ministar finansija Dušan Vujović, dok je ispred EU predsjedavajući Savjeta ministara, luksemburški šef diplomatije Žan Aselborn.
Srbija bi već u januaru mogla da otvori i poglavlja 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe, ljudska prava i pravdu.
Evropski komesar za susjedstvo i politiku proširenja Јohanes Han čestitao je Srbiji, njenoj vladi i građanima na svemu što je postignuto na evropskom putu Srbije, ali je poručio da tek sada predstoji težak i naporan posao.
Han je, na zajedničkoj konferenciji za medije poslije ove konferencije rekao da je napredak Srbije timski rad koji ne bi mogao da bude ostvaren bez posvećenosti i odlučnosti kako srpskih vlasti, tako i bez napora građana i civilnog društva.
Put će biti dug i težek, ali Evropa je sa vama, rekao je Aselborn. Han je ukazao da će to biti signal stabilnog poslovnog ambijenta za strane investitore.
Vučić je istakao da je ovo značajna vijest ne samo za građane Srbije, koji treba da budu ponosni na sebe i svoju zemlju, već i za cio region. On je posebnu zahvalnost iskazao njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, koja je, kako je primijetio, ispunila svoju riječ onog časa kada je Srbija ispunila svoje obaveze.
Ministar spoljnih poslova Italije Paolo Đentiloni izjavio je da je otvaranje prvih pregovaračkih poglavlja između Srbije i Evropske unije, značajan progres u evropskim integracijama Beograda, važna etapa na njegovom definitivnom povratku u zajedničku evropsku kuću i da Srbija može računa na Italiju kao na strateškog partnera i u narednim etapama procesa. On je ocijenio da je to jasno priznanje opsežnim i teškim reformama koje Srbija sprovodi, kao i konkretnim rezultatima u političkom dijalogu sa Prištinom, u regionalnoj saradnji i u odgovornom suočavanju sa migrantskom krizom.
19.40... Međuvladinu konferenciju Srbija-EU otvarili su ministar spoljnih poslova Luksemburga, zemlje koja trenutno predsjedava EU, Žan Aselborn, i premijer Aleksandar Vučić.
Konferenciji, na kojoj će biti otvoreno Poglavlje 32, koje se tiče finansijske kontrole, i Poglavlje 35, posvećeno normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, prisustvuju i evropski komesar Јohanes Han, ministar spoljnih poslova Ivica Dačić, ministarka zadužena za evropske integracije Јadranka Јoksimović, ministar finansija Dušan Vujović i šefica pregovaračkog tima sa EU Tanja Miščević.
Vučić je uoči konferencije rekao da Srbija od danas razumije da će biti dio EU, a na Srbiji je da svojim radom, marljivošću i energijom odredi vrijeme ulaska u EU.
Premijer je, uz čestitku građanima, takođe istakao da je danas istinski veliki i važan dan za Srbiju.
- Važan je, prije svega, zbog tipa društva kojem želimo da pripadamo, zbog ekonomskog napretka Srbije i zbog toga što je investitorima važno da je zemlja u koju dolaze stabilna i u da usklađuje svoje standarde i norme sa evropskim - rekao je Vučić.
Na međuvladinoj konferenciji, zvaničnici EU će predstaviti svoje pregovaračke pozicije za poglavlja 23 i 35, zatim će i Srbija iznijeti svoj stav, a potom će uslijediti završne riječi.
Očekuje se i da EU poslije konferencije objavi svoje pregovaračke pozicije za poglavlja 32 i 35.
Prema ocjenama evropskih zvaničnika, međuvladina konferencija ne predstavlja samo tehničko otvaranje prvih poglavlja, već je riječ o novoj fazi u procesu evropskih integracija Srbije, čije reforme, napredak u dijalogu sa Prištinom i doprinos boljim regionalnim odnosima su bili presudni za korak koji će večeras biti načinjen.
Vučić je ranije rekao da Srbija želi da završi sav svoj posao u evropskim integracijama do 2019. godine, a da je onda na EU da donese odluku da prihvati Srbiju kao punopravnog člana.
Sljedeća poglavlja koja bi Srbija mogla da otvori već u prvoj polovini 2016. su 23 i 24, koja se tiču fundamentalnih prava.