Hladnoća provocira anginozni bol

Nagli izlazak na hladnoću kod kardiovaskularnih bolesnika može da dovede do grčenja ionako već suženih krvnih sudova i izazove anginozni bol. Oni već znaju da prepoznaju anginozni napad: tup bol u sredogruđu koji obuhvata površinu dlana i traje nekoliko minuta.

Bol može da se širi i u vrat, donju vilicu, oba ramena, mada češće u levu unutrašnju stranu nadlaktice i podlaktice. Nekada može da bude zahvaćena i desna ruka, kao i leđni deo među lopaticama.

Anginoznim napadima najviše su skloni oni koji imaju anginu pektoris ili su preležali infarkt. Međutim, izlazak iz tople sobe na minus može da provocira anginozni napad i kod naizgled zdravih osoba.

Prema riječima dr Milana Zlatara, načelnika Službe za urgentnu internu medicinu i kardiologiju u Urgentnom centru KCS, hladnoća izaziva skupljanje krvnih sudova:

- Zbog njihovog suženja javlja se nedostatak kiseonika koji ishranjuje srce, što se odražava na nervne završetke u srčanom mišiću, a to pacijent oseća kao bol. Anginozni bol ne mora uvijek da bude jak i oštar. Pacijent može da ima osećaj nelagodnosti u grudima, pečenja, žarenja, probadanja ili gušenja. Anginoznim bolom se ne smatra trenutni bol od nekoliko sekundi, ako ga bolesnik opisuje kao probadanje igle, ako je povezan sa disanjem, ako je lokalizovan na malom području površine jagodice prsta, ili ako traje satima.

Anginozni napad najčešće se javlja prilikom napora, penjanja uz stepenice, na hladnoći, prilikom uzbuđenja, poslije obroka ili cigarete. Pacijentima je, kaže dr Zlatar, teško da razlikuju anginozni bol od bola koji najavljuje infarkt.

- Infarkt može da prođe i sa znatno blažim bolovima u grudima, tako da intenzitet i jačina bola nemaju nikakav značaj u prepoznavanju uzroka ovakvog napada, - kaže dr Zlatar. - Zabrinjavajući simptom, uz bol u grudima, može da bude i nagli osećaj slabosti i malaksalosti i sveopšte loše stanje organizma. To je stanje koje nekad najavljuje infarkt.

Čim osjete anginozni bol u grudima, srčani bolesnici treba odmah da stave nitroglicerin pod jezik, jer on opušta srčani mišić i širi krvne sudove što dovodi do popuštanja bola. Ako bolovi ne prođu, obavezno je da se pacijenti jave lekaru.

SMANjITE FIZIČKI NAPOR

Oboljeli od koronarne bolesti ne bi trebalo naglo da izlaze na hladnoću već da se postepeno prilagođavaju:

- Prvo treba da izađu na terasu ili prozor, da osjete hladniji vazduh, zatim, da štite nos i usta šalovima kako ne bi udisali hladan vazduh i direktno ugrožavali krvne sudove - objašnjava dr Milan Zlatar. - Takođe, treba da izbjegavaju maglovito vrijeme i smog, i da se što manje izlažu naporu, jer se zimi troši znatno više energije za zagrijavanje organizma, pa ostaje manje snage čak i za najmanje fizičke aktivnosti.

izvor: novosti/B92