Trebinje- Simpozijom o teologiji u javnoj sferi
Hrišćanski ideal jednakosti i solidarnosti mora ostati stub etike u crkvenim zajednicama, ali nije moguć u ekonomiji, koja kao preduslov razvoja i rasta zahtijeva nejednakost, jedan je od zaključaka posljednje sesije "Ekonomija i moral" na Trećem godišnjem skupu "Teologija u javnoj sferi", u organizaciji Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske.
Profesor Danica Popović smatra da je nejednakost imenentna ljudskoj prirodi kao potreba da se bude bolji, drugačiji i uspješniji od drugih, te da "niko ne juri za bogatstvom da bi ga poslije podijelio siromašnim".
"Ekonomija to mora da dozvoli, jer ako to pokaša da spriječi ljudi će potražiti neku drugu sredinu. Zato Novak Đoković nije državljanin Srbije nego Monaka. Zadatak i Srbije i Republike Srpske je da napravi takve zakone i institucije da bi se neko kao Novak Đoković vratio i da svi možemo sutra da budemo dvadeset puta bogatiji nego danas", ističe Popovićeva.
Ona kaže da čovjek može biti bogat, a ujedno i moralan. "Recimo Bil Gejts je najbogatiji čovjek na svijetu, a veliki je donator za djecu Afrike", rekla je Popovićeva.
Vladislav Topalović sa Bogoslovskog fakulteta u Foči istakao je da crkva, iako prihvata realnost nejednakosti, uvijek mora ostati zajednica solidarnosti bogatih i siromašnih. Topalović odbacije kao predrasudu svako povezivanje pravoslavne etike sa nerazvijenošću pravoslavnih zemalja, jer su, kako je istakao, uzroci ekonomskog siromaštva ovih društava mnogo kompleksiniji, a prije svega u vezi szu sa geografskim okolnostima i nemaju veze sa religijskom etikom.
"Ovo okupljanje bilo je u svrhu obrazovanja i proširivanja našeg znanja i svijesti o vremenu, o svijetu u kome živimo, da kažemo da smo imali jedan jedini cilj. Taj cilj je da sve ovo bude na korist i da naši umovi, srca i naše biće bude bogatije, a samim tim i prostranije za dobro i za drugoga i za nas same", istakao je vladika Grigorije.
On je zahvalio svim učesnicima i posjetiocima koji su prethodnih dana prisustvovali skupu i bili aktivni učesnici, te dijalogom, stavovima i razmišljanjima o aktuelnim temamama doprinijeli da simpozijum bude uspješan.
Podsjećajući na izvanredne sesije na kojima su učestvovali ljudi različitih profesija, vjera i nacija, vladika Grigorije je ocijenio da je na sinoćnjoj sesiji o izbjegličkoj krizi profesor Mile Lasić na maestralan način upotpunio sve naše strahove od Amerikanaca. Vladika Grigorije rekao je da mu je ostalo nejasno pitanje zašto baš svi vole da žive u Americi, ali da, ipak, još uvijek jedino u Americi ima slobode i da možeš napredovati ako si pametan.
Prema njegovim riječima, kod nas je najveća tuga što nas mladi ljudi nemaju gdje da afirmišu talente, nemaju gdje da ih plasiraju, ne mogu da ih razviju.
"To je nešto što je jako povezano i sa ekonomijom i sa teologijom i Svetim pismom. Bojim se da je vrlo opasno vrijeme i prostor u kojem nije dozvoljeno umnožavati talente. Zato sam ja na toj strani, iako sam svjestan svih tih nedostataka", istakao je vladika Grigorije.