Sjećanje na srpske žrtve ustaškog pokolja u Drakuliću (VIDEO)
U ranim jutarnjim časovima, 7. februara 1942. godine, ustaše su bez ijednog ispaljenog metka, ubile više od 2.300 Srba, među kojima i 551 dijete.
Godišnjica ovog strašnog zločina obilježena je Svetom liturgijom u Spomen-hramu Svetog velikomučenika Georgija, a na spomen-kosturnici u Drakuliću služen je parastos za nevino ubijene Srbe.
Mještani Drakulića, Motika i Šargovca ujedinjeni su u sjećanju na kobni 7. februar '42. Dan na koji su od ustaške ruke stradali njihovi najmiliji, bliži i dalji rođaci. Da neke rane nikada ne zacijele svjedoči Slobodan Brković. Izgubio je sedam članova porodice, a na koži i dalje nosi ožiljke od ustaškog noža.
- Imam jedanaest uboda. Meni su pluća probodena, rebra, crijeva... Ni dan danas ne znam kako su me ti ljekari skrpili - kaže Brković.
Masovni ustaški pokolj Srba na kućnim ognjištima u jednom danu koji je izvršila Pavelićeva NDH, izbjegao je tada devetogodišnji Mile Panić.
- Mani su ubijene dvije rođene sestre, zaklane su u selu Motike. A oca su mi ubili u Rakovcu, krampom - sa bolom se prisjeća Panić.
Na usnulu nejač ustaše su nasrnule sjekirama, noževima, krampovima. Sve to pod komandom natporučnika Јosipa Mišlova i fra Vjekoslava Filipovića, iz tzv. Tjelesnog zdruga Ante Pavelića. Neki od počinilaca zločina, kao i lokalne ustaše koji su učestvovali u pljački imovine pobijenih Srba ostali su na slobodi, a pojedini su, po nacionalnom ključu, čak i dobili funkcije u komunističkoj vlasti.
Milenko Savanović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, istakao je da su na ovom prostoru, nažalost, istorijski ukorjenjene navike sa predrasudama mržnje, zla i ubijanja.
- I to nas sve opominje da nikada ne smijemo zaboraviti, da moramo svakodnevno upozoravati i bolje učiti svoju istoriju da nam se tako nešto ne ponovi - reakao je ministar.
U znak sjećanja na ubijene Srbe, služena je Sveta liturgija u hramu Svetog velikomučenika Georgija. Obilježavanju je prisustvovao i srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, a cvijeće su na spomen-kosturnici položile delegacije Vlade Srpske, gradske uprave, kao i udruženja proisteklih iz rata.