I.N.Sarajevo: Akademija "Јoš uvijek postojim"
U okviru kulturno-umjetničkog programa biće prikazani dokumentarni filmovi Snježana Lalovića "Egzodus ponovo", koji je nagrađen Zlatnom medaljom Beograda, i Dragana Elčića "Sarajevski egzodus-tri tačke na mir", koji je baziran na arhivskim materijalima iz vremena egzodusa, kao i ratnog perioda.
U okviru obilježavanja ovog značajnog datuma, biće postavljena i izložba dokumentarnih fotografija, dok će pjesnici i pisci iz Istočnog Sarajeva govoriti svoje stihove i priče koje se tematski odnose na egzodus Srba iz Sarajeva.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Nenad Samardžija rekao je da će poruka ove manifestacije biti da su sarajevski Srbi, uprkos svim nedaćama koje su ih zadesile, odlučili da ostanu i opstanu na ovim prostorima.
- Opredijeljeni smo da gledamo u budućnost, ali ne smijemo zaboraviti ni prošlost. Naša je želja da se nikada nikome ne desi zlo koje je zadesilo sarajevske Srbe, jer ono što su oni preživjeli ne smijemo da zaboravimo. Mi moramo na neki način da odamo priznanje onima koji su to preživjeli, a odati počast onima koji su dali svoje živote za odbranu ovih prostora da bi Srbi kao narod mogli da ostanu i opstanu u Istočnom Sarajevu - istakao je Samardžija.
On je ocijenio da je obilježavanje ovog datuma dužnost i obaveza i najavio da će u narednim godinama to biti redovna manifestacija.
Samardžija je naglasio da je značajan broj sarajevskih Srba, koji su preživjeli golgotu i napustili svoja vjekovna ognjišta, ostao da živi na ovim prostorima, a sve radi stvaranja Republike Srpske.
- Na akademiji ćemo se prisjetiti tog marta 1996. godine kada je 140.000 sarajevskih Srba moralo da napusti svoja ognjišta iz sarajevskih opština i naselja kao što su Vogošća, Ilijaš, Hadžići, Rajlovac, Ilidža, Grbavica... - istakao je Samardžija, dodavši da su još žive slike beskrajnih kolona kada su sarajevski Srbi, nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, morali da napuste svoja ognjišta.
Samardžija je podsjetio da je za odbranu ovih prostora poginulo 4.000 boraca, 3.500 ih je ranjeno. On je naveo da su porodice u vrijeme egzodusa prenijele 1.000 posmrtnih ostataka svojih najmilijih na druga područja.
Prije rata, kaže on, u Sarajevu je živjelo 33 odsto stanovništva srpske nacionalnosti, s tim da se tada značajan broj Srba izjašnjavao i kao Јugosloveni, što znači da je u tom gradu bilo 170.000 Srba.
- Prema najnovijem popisu, na području šest opština koje čine grad Istočno Sarajevo živi 65.000 Srba, a u federalnom Sarajevu njih 5.000 - naveo je Samardžija.