Apelacioni sud odobrio izručenje Azre Bašić
Bašićeva se žalila na odluku sudije Okružnog suda Keren Kaldvel koja je rekla da ona može biti izručena radi suđenja u BiH.
Advokat Bašićeve, Patrik Neš tvrdio je da sporazum ne omogućava isporučenje američkih državljana u BiH i da vlasti te zemlje nisu objavile odgovarajući nalog za hapšenje.
Tročlano sudsko vijeće Šestog apelacionog suda nije saglasan sa ovim tvrdnjama i donio je odluku da postojeći sporazum između SAD i BiH ne zabranjuje izručenje Bašićeve.
Sudsko vijeće navodi da, iako ne postoji dokument naslovljen kao "nalog za hapšenje" u papirima pristiglim iz BiH koji terete Bašićevu, u drugim papirima u istom dosijeu postoji važeća potjernica.
Ovom odlukom omogućeno je izručenje Bašićeve.
Međutim, Kaldvelova je odobrila zahtjev Neša da se isporučenje ne izvrši dok on od Vrhovnog suda ne zatraži da razmotri žalbu njegovog klijenta.
Ukoliko Vrhovni sud donese odluku o isporučenju Bašićeve ni to neće biti konačno, jer konačnu odluku o tome donosi američki državni sekretar.
Bašićeva se prvi put pojavila pred sudom u SAD 18. marta, kada je govorila o svom boravku u Kentakiju, navodeći da je oko dvije godine bila zaposlena u fabrici "Nestle".
Istragu protiv Bašićeve vodi Okružno tužilaštvo u Doboju zbog sumnje da je kao komandir 108. Riječke brigade Hrvatske vojske počinila ratni zločin protiv civila na području Dervente od aprila do jula 1992. godine.
Prvi logor za Srbe na području Dervente formiran 12. aprila 1992. godine, bio je u Domu ЈNA i kroz njega je prošlo više od 200 Srba. U ovom logoru pred zarobljenim Srbima ubijeni su Čedo Čudić i Blagoje Đuraš, a silovane su B.S. i M.Z.
U dokumentima predatim Okružnom sudu u Leksingtonu navedeni su zatrašujući detalji o mučenju i ubistvu koje je Bašićeva počinila kao pripadnik HVO-a.