latinica  ћирилица
29/04/2016 |  12:40 ⇒ 13:11 | Autor: SRNA

U Vinkovcima ostalo svega 500 pravoslavnih vjernika

Protojerej-stavrofor Predrag Azap, paroh vinkovački, navodi da je u parohiji ostalo oko 500 pravoslavnih vjernika, te da je ona desetkovana ratne 1991. godine, kada je mnogo ljudi otišlo iz ovog grada.
Protojerej-stavrofor Predrag Azap, paroh vinkovački - Foto: SRNA
Protojerej-stavrofor Predrag Azap, paroh vinkovačkiFoto: SRNA

- Crkva Silaska Svetog Duha i sva druga crkvena imovina bila je potpuno uništena. Sada imamo jako staro stanovništvo - svega tridesetak porodica je mlađe populacije. Nekada je bilo godišnje 50 do 60 krštenja u Vinkovcima, a sada tri-četiri - pojašnjava Azap u intervjuu Srni.

Uz napomenu da, osim Srba, bogosluženja posjećuju i vjernici Ruske pravoslavne crkve, koji su na ovim prostorima našli mogućnosti za život, Azap navodi da je duhovni život vinkovačkih pravoslavnih Srba skroman i dostojanstven.

- Položaj Srba je, ujedno, i težak i iscrpljujući jer su stalni napadi pojedinaca i nacionalističkih frakcija na SPC. Neki Srbi, radi lagodnog života i prihvatanja u zajednici, odriču se vjere i nacije, pokušavajući na taj način steći povjerenje i simpatije većinskog naroda - upozorava Azap.

On je paroh u Vinkovcima već 12 godina, a veliki dio vremena posvetio je graditeljskoj djelatnosti da bi "sve porušeno podigao iz pepela i obezbedio uslove za duhovni život Srba".

- Osim Božića i Vaskrsa, dobru posjetu vjernika imamo za crkvenu slavu - Duhove, svetu Trojicu, kada se održava Sabor kod crkve, kao i u septembru u vrijeme "Vinkovačkih jeseni" - napominje Azap i precizira:

- Parohija organizuje svečanost posvećenu duhovnoj muzici i "Dane Јosifa Runjanina", koji je kršten u srpskoj crkvi u Vinkovcima 1821. godine, a poznat je po tome što je napisao muziku za hrvatsku himnu "Lijepa naša domovino".

Kao najvažnije aktivnosti u narednom periodu, paroh vinkovački navodi obnovu "Zavetnih krstova" u centru grada. Radi se o krstovima koji su se nalazili u samom centru Vinkovaca, a koji govore o postojanju Srba u ovom gradu.

- Dok u blizini ne postoji niti jedan katolički krst, pravoslavna su bila dva do rata devedesetih, dok nije izvršen kulturocid nad ukupnom imovinom SPC - ističe Azap.

Azap najavljuje pravnu borbu za vraćanje oduzete imovine, jer je šest zgrada oduzeto Crkvi u vrijeme komunističke vladavine. Јedna od njih je i ona u kojoj se sada nalazi Muzička škola, te zgrada Srpskog pjevačkog društva "Vila".

Vinkovačkoj parohiji, osim grada Vinkovaca, pripada i nekoliko naselja Županjske posavine, a to su mjesta Gunja, Drenovci i Račinovci, koja su stradala u posljednjim poplavama.

U Rajevu selu nalazi se i Crkva Svetog velikomučenika Prokopija, ali Azap navodi da se država "ponaša maćehinski prema ovom hramu, jer su sve objekte i porodične kuće obnovili, a samo za pravoslavnu crkvu nema novca".

- Pisali smo na mnoge adrese, resornim ministarstvima i hrvatskom predsjedniku, ali do sada nema konkretnih aktivnosti da se obnove crkve - napominje on.

Paroh vinkovački napominje da srpska djeca, prema svim pozitivnim zakonima, imaju pravo na školovanje na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu i da tu mogućnost i koriste, kao i da pravoslavni redovno pohađaju vjeronauku u školama.

Paroh se najviše angažovao u obnovi i izgradnji nove crkve u Vinkovcima, koja je urađena u istom obliku i na istim temeljima na kojima je do rata postojala i stara crkva iz 1793. godine, koja je minirana i sravnjena sa zemljom.

Osim nekih donacija pravoslavnih vjernika i Srba, najveći novčani iznos u obnovi uložilo je Ministarstvo obnove i razvoja, a Azap navodi da je uspio da "preko nekih političara u Zagrebu izlobira da se ovaj hram ponovo podigne".

Azap ukazuje da su tri crkvena zvona i kovani krst iznad oltara bili jedino sakralno blago koje je sačuvano od stare legendarne crkve.

- Za zvona smo saznali da su skinuta prije miniranja crkve 1991. godine i da su pohranjena u obližnjem šumskom gazdinstvu pored Vinkovaca - ističe on i pojašnjava:

"- obrotom kamermana vinkovačke televizije dobijena je informacija i ubrzo su zvona vraćena u parohiju. Ona, slava Bogu, i danas zvone i pozivaju ljude na liturgiju.

Kada je u pitanju položaj SPC i srpskog naroda postoje različiti aršini - ako se gleda iz materijalne perspektive zakona o vjerskim zajednicma, položaj SPC-a je više nego dobar jer iz budžeta Hrvatske nekoliko miliona kuna Crkva dobija za svoj rad i obnavljanje sakralnih objekata.

- S druge strane, položaj je težak i iscrpljujući, jer su stalni napadi pojedinaca i nacionalističkih frakcija na SPC, na njenu imovinu, to se dešava putem javnih verbalnih diskusija preko medija ili ispisivanjem grafita mržnje ustaške simbolike na pravoslavnim hramovima - pojašnjava Azap.

On ukazuje da u Gradskoj upravi i javnom servisu u Vinkovcma nema niti jedan zaposleni Srbin niti u ovom gradu Srbi imaju neki veći biznis ili dobar posao. Svi su na teškim fizičkim poslovima ili "baušteli".

- Evidentna činjenica da se neki Srbi, radi lagodnog života i prihvatanja u zajednici, odriču vjere i nacije, pokušavajući na taj način steći povjerenje i simpatije većinskog naroda. To je posebno izraženo u mješovitim brakovima i sredinama gdje su Srbi u velikoj manjini - upozorava on.

Malo je bolje, kaže on, u nekoliko opština na istoku Hrvatske, u Vukovarsko-sremskoj oblasti, gdje je ostalo oko 35 hiljada Srba, koji imaju svoja imanja, obrađuju zemlju koju su naslijedili od svojih predaka, pa tu ima velikih poljoprivrednih gazdinstava u vlasništvu Srba.

- Naši susjedi, ako nas iskreno žele prihvatiti poslije svih ovih sukobljavanja, treba da nas prihvate kao pravoslavne Srbe i nikakve drugačije, jer neka politička klijentela u Hrvatskoj nameće da mi budemo nešto što nismo niti bi željeli to biti - poručuje prota vinkovački.

Prota navodi da sve, "prevashodno, vezuje ljubav prema Hristu Gospodu, čije ime nosimo... Јoš je Sveti apostol Pavle pisao Korinćanima da su udovi tijela Hristovog mnogi. Mnogi su darovi i različite službe, ali je Hristos jedan i Crkva jedna. To je vrlo važno da shvatimo danas", navodi Azap.

Paroh vinkovački predstavio je na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu izdavačku djelatnost vinkovačke parohije na štandu Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu.

Sam Azap je napisao i priredio vjernicima do sada pet knjiga sa jevanđeljskim mislima i poukama. Azap je i član Udruženja novinara Srbije jer pored svešteničke službe voli i žurnalistiku.

Azap navodi da je "Vaskrs najveći praznik zato što je sam čin vaskrsenja Hristovog najveće čudo, čudo nad čudima, najveći događaj u ljudskoj istoriji".

- Na kraju mi ostaje da poručim svima vjernicima moje parohije, a i svim dragim prijateljima - ništa drugo i ništa ljepše osim - "Hristos vaskrse - Vaistinu vaskrse" - poručuje prota vinkovački.