latinica  ћирилица
22/05/2016 |  20:30 | Autor: TANЈUG

Britanski list o pojavi fašizma u Hrvatskoj

Pojava fašizma i skretanje Hrvatske u desno je tema britanskog nedeljnika Nju Stejtsmen koji konstatuje da su se u Blajburgu okupile hiljade Hrvata kako bi prisustvovali misi održanoj u čast fašističkim vojnicima ubijenim na kraju Drugog svjetskog rata.
Biskup Komarica u Blajburgu (Foto: Željko Hajdinjak/EPH) -
Biskup Komarica u Blajburgu (Foto: Željko Hajdinjak/EPH)

U tekstu pod naslovom "Učinimo Hrvatsku ponovo jakom: Kako se fašizam pojavio u najmlađoj zemlji Evropske unije" autor Јoji Sakuraja opisuje crne zastave s pozdravom "Za dom spremni!" koji je kako se navodi, bio "povezan s ustaškim režimom - marionetskom nacističkom državom koja je poslala hiljade Јevreja, Roma i Srba na smaknuće u logore smrti".

List navodi i da je među VIP gostima na komemoraciji u prednjem redu sjedio Branimir Glavaš, osuđeni ratni zločinac iz ratova devedesetih, a da je malo dalje bio i Zlatko Hasanbegović, novi hrvatski ministar kulture, zatim Tomislav Karamarko, vođa desničarske Domoljubne koalicije koja je nedavno došla na vlast, prenosi regionalna TV N1.

"Zlatko Hasanbegović je ustaški revizionista", piše autor koji pominje prošlogodišnju emisiju Otvoreno i njegovu izjavu o antifašizmu kao floskuli.

Učestvovanje samog vrha vlasti na komemoraciji u Blajburgu je, smatra autor, jedan od najjačih dokaza da je najmlađa članica EU skrenula oštro desno.

U kontekstu Hrvatske se, što nije retko, u ovakvim člancima spominju Orbanova Mađarska i Poljska, pa tako izuzetak nije ni ovaj članak, ali je ipak sva pažnja usmjerena prema Hrvatskoj, navodi N1.

Kao glavni uzrok rasta desnog ekstremizma navode se ekonomska kriza, visoka nezaposlenost i javni dug, a na sve to se, kako piše list, nadovezala izbjeglička kriza koja je dodatno podigla tenzije u hrvatskom društvu.

U članku se pominje i problematika velikog broja ratnih veterana koji su bili politički aktivni u postavljanju desne opcije na vlast. Mnogi od njih, smatra autor, nakon iskustva ratova devedesetih s nostalgijom gledaju prema vremenu NDH.

"Čini se da u Hrvatskoj ljudi više brinu o mrtvima nego o živima", zaključuje autor članka.