Ponovo na djelu rastrošnost bh. institucija (VIDEO)
Ne bi to ni bio problem kada bi postojao način da se utvrdi korist od takvih ulaganja, ali sudeći po stagnaciji kvaliteta javnih usluga, pozitivni efekti izostaju.
Kao da visoke plate nisu dovoljne, skoro 400 hiljada KM izdvojeno je za doškolovavanje službenika koji bi prema uslovima konkursa trebalo da budu izuzetno obrazovani. Za Centre civilnih inicijativa još jedan je dokaz visokog konfora BH vlasti.
- Šta se dobija za uzvrat, koja je mjerljiva korist ili podizanje kvaliteta javnih usluga koje građani dobijaju? Logično bi pitanje bilo zašto ljudi koji imaju dobre plate ne mogu od vlastitih sredstava platiti edukaciju, jer nema garancije da će radom državi vratiti uloženo - kaže Adis Arapović, projekt-menadžer Centara civilnih inicijativa.
Osim Direkcije za civilno zarkoplovstvo, kojoj se i može progledati kroz prste jer na berzi rada nije bilo kontrolora leta, među rastrošnima je i Visoko sudsko i tužilačko vijeće, koje je na razne seminare potrošilo skoro 42 hiljade KM. Slijede bh. Tužilaštvo i RAK sa oko 30 hiljada, a ne štede ni u Ministarstvu finansija i trezora. Za usavršavanje računovođa i internih revizora dali su oko 27 hiljada KM.
- Mladi ljudi sa fakultetima treba da rade, a ne da odlaze zato što neko educira nesposobne kadrove, trenutno zaposlene u bh. institucujama - kaže Salko Sokolović, zamjenik predsjedavajućeg Komisije za finasije i budžet Predstavničkog doma BiH.
Predrag Kožul, predsjedavajući Komisije za finasije i budžet Predstavničkog doma BiH kaže da novac na usavršavanje nikada nije uludo bačen, ali da je o iznosima i uštedama uvijek dobro razgovarati.
Zakonom o platama i naknadama u institucijama BiH obezbijeđen je pravni temelj za isplatu naknada za stručno usavršavanje i obrazovanje.
- Iste institucije su naručioci usluga, a s druge strane isti uluge i isporučuju. Nekoliko kompanija od javnog budžeta ostvaruje milionske prihode, bez konkurencije, a gdje nema konkurencije, sigurno ima korupcije - kaže Arapović.
Moralnog temelja nema ni kod izbora kadrova i konkursnih procedura, a ni kod odabira posebno privilegovanih za dodatnu edukaciju. Polovina radno sposobnih bh. građana je nezaposlena, a nekoliko promila privilegovanih troše novac uz budžeta za vlastita usavršavanja. Gdje su efekti tog znanja koje smo svi kupili?