X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
12/07/2016 |  11:59 ⇒ 12:01 | Izvor: SRNA

Stigma glavni razlog netražnje stručne pomoći

Razlog za netraženje stručne pomoći kod mentalnih problema u 38 odsto slučajeva u BiH je strah oboljelih lica da će ih neko vidjeti da dolaze u zdravstvenu ustanovu i tako biti "obilježeni", rekla je koordinator dnevnog centra Udruženja za podršku porodicama, licima i zajednici u mentalnom zdravlju "Zajedno" iz Banjaluke Ružica Atanacković.
Zdravlje (Ilustracija: RTRS) -
Zdravlje (Ilustracija: RTRS)

Atanackovićeva je navela da istraživanja pokazuju i da je u 33 odsto slučajeva razlog netraženja stručne pomoći uvjerenje da je ona potrebna samo "slabićima".

"Stigmatizovan odnos prema mentalnim poremećajima i mentalno oboljelima očit je ako analiziramo resurse za zaštitu mentalnog zdravlja i mentalno oboljelih, koji značajno zaostaju u pogledu resursa za zaštitu drugih", ocijenila je Atanackovićeva.

Ona je istakla da je fokus intervencije u borbi protiv stigme i diskriminacije uspostavljanje dugoročno održivih mehanizama koji će doprinijeti smanjenju diskriminacije usmjerene prema osobama sa mentalnim poremećajima i pružanjem jednakih prilika za sve.

"Na individualnom planu aktivna participacija doprinosi povećanju nivoa opšte funkcionalnosti, oporavku i reintegraciji osoba sa mentalnim poremećajima, što u konačnici rezultira smanjenjem stigme i nejednakosti, te poboljšanjem kvaliteta života korisnika i njihovih porodica", pojasnila je Atanackovićeva.

Da bi se taj cilj postigao, dodala je ona, neophodna je proaktivna uloga drugih aktera u zajednici u borbi protiv stigme duševne bolesti i pružanje podrške socijalno-inkluzivnoj praksi.

"U skladu s tim, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske je 2014. godine imenovalo članove radne grupe za izradu vodiča za provođenje antistigma programa u Republici Srpskoj, koji je izrađen u martu prošle godine", navela je Atanackovićeva.

Ona je pojasnila da je nakon toga uslijedila edukacija korisničkih udruženja i drugih aktera u zajednici o sistematičnom provođenju rano-senzitivnih antistigma programa, te izradi implementaciji i evaluaciji ovih programa.

"Veće znanje o mentalnom zdravlju i mentalnoj bolesti povezano je sa manjom distancom prema osobama sa mentalnim poremećajima", pojasnila je Atanackovićeva.

One je upozorila da su diskriminacija, stigma i socijalna isključenost povezani procesi, koji se ne mogu se lako razdvojiti.

"Dok stigma predstavlja stav, diskriminacija je ponašanje koje je usmjereno na pravljenje razlike među članovima društva, što dovodi do kršenja ljudskih prava stigmatizovanih osoba. Sve to utiče na socijalnu isključenost mentalno oboljelih lica, što za posljedicu ima pasivizaciju, izolaciju i beznađe sa uticajem autostigme, kako ovih osoba, tako i njihovih porodica", rekla je Atanackovićeva.