Sedam vijekova od postanka manastira Vozućica
Živković je istakao da je malo mjesta koja imaju tu privilegiju da budu poznata po nekoj starini, a Vozuća to ima i to treba njegovati da što duže traje.
"Zato nam je cilj da svaku priliku koja nam se pruži iskoristimo da bi ovaj duhovni biser, spomenik kulture, bio u narodu i narod u njemu", naglasio je Živković.
Obilježavajući spomen na 700 godina od smrti kralja Dragutina Nemanjića, Manastir Vozućica ove godine proslavlja svoj jubilej, sedam vijekova postojanja.
"Narodno predanje govori da je Manastir Vozućica zajedno sa mnogim drugim manastirima u BiH zadužbina kralja Dragutina. Ovo narodno predanje ne smijemo zanemariti, jer je narod na razne načine nastojao da očuva uspomenu na bitne stvari iz svog života, pa je tako i uspomena o postanku Manastira Vozućica vezana za 14. vijek i kralja Dragutina", naveo je Živković.
Nažalost, istakao je on, mnogi pisani tragovi uništeni su kroz istoriju, samo neki, poput onog iz 1617. godine ili iz 1628. godine, ostali su da posvjedoče jedan dio istorije ovog manastira.
"Međutim, treba da budemo svjesni da su to samo neki od bitnih događaja iz života Manastira Vozućice, a nikako svjedoci postanka ovog manastira", naglasio je Živković.
Manastir Vozućica je jedno vrijeme vjerovatno bio i prepisivački centar u kome su monasi prepisivali razne knjige za bogoslužbenu upotrebu, istakao je Živković.
Sudeći prema narodnom predanju, dodao je on, Manastir je imao brojno bratstvo i velike posjede zemlje koju su monasi obrađivali. Nažalost, kaže on, Manastir Vozućica, kao i Manastir Udrim, je oko 1690. godine opustio. Manastirsko bratstvo je protjerano, a kasnije su mirski sveštenici nastavili da vrše bogosluženja u ovom manastiru, dok Manastir Udrim nikad nije obnovljen.
Živković je podsjetio da je vozućki manastir jedno vrijeme bio i mjesto gdje se, osim savjeta koje su sveštenici davali narodu, učila škola.
Godine 1851. godine prota Serafim Marković - Stakić je u svojoj kući u Vasovinama otvorio školu čije je sjedište kasnije, kada je izgradio objekat za školu kod Manastira Vozućica, prenio u Manastir, podsjeća paroh zavidovićki i vozućki.
U nedjelju, 7. avgusta, biće proslavljeno 165 godina od otvaranja srpske škole koja je radila kod Manastira Vozućica.
"Obilježićemo i godišnjicu od osvećenja našeg manastira, kao i 700 godina od upokojenja zadužbinara osnovatelja i graditelja Manastira - kralja Dragutina Nemanjića", istakao je Živković.
Prema programu obilježavanja, u 9.00 časova predviđen je doček episkopa Grigorija, koji je i administrator Mitropolije dabrobosanske, a u 9.30 časova Sveta arhijerejska liturgija. Potom je predviđen svečani kulturno-umjetnički program.
Manastir imao je važnu ulogu u očuvanju pravoslavlja u ovim krajevima, a dokaz za to su srpska sela na lijevoj obali rijeke Krivaje, koja su vijekovima sačuvana, sve do etničkog čišćenja 1995. godine.
Manastir je 2004. godine proglašen spomenikom kulture BiH, a njegova obnova započela je 2006. godine.
Nakon 1995. godine na područje vozućke i stoške parohije u opštini Zavidovići vratilo se samo oko pet odsto Srba, ili oko 70 srpskih porodica, dok je prije rata u stoškoj parohiji živjelo više od 600, a u vozućkoj više od 800 domaćinstava.
Masovno stradanje Vozućana tokom proteklog rata dogodilo se između 10. i 24. septembra 1995. godine, usljed ofanzive Drugog i Trećeg korpusa takozvane Armije BiH, NATO snaga za brze intervencije i odreda "El mudžahedin".