X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
25/08/2016 |  08:31 | Izvor: Mondo

Kako da pobijedite hipohondriju?

Ležite u krevetu, trebalo bi da već uveliko spavate, ali vi razmišljate o poslu, računima koje treba platiti i - o, da - nešto vas je žignulo u palcu? Mora da je začetak Parkinsona. Ili...
Doktor (Foto: ALAMY) -
Doktor (Foto: ALAMY)

Ako se prepoznajete, možda će vas utješiti činjenica da niste usamljeni. Ima mnogo ljudi koji su manje-više neprekidno zabrinuti zbog svog zdravlja, a zašto i ne bi bili, kad bolje razmislite. Ko god je jednom u životu zakačio grip, zna koliko to može da slomi čovjeka. Ali... Ako je za vas zabrinutost za sopstveno zdravlje prerasla u vrtoglavu spiralu straha i anksioznosti, na kraju ćete stvarno i da nadrljate. Osim ako situaciju ne stavite pod kontrolu.

- Kad imamo neki manji zdravstveni problem, većina nas će se njime baviti određeno (vrlo ograničeno) vrijeme, i ako nas ne ometa u normalnom životu, većina nas će vrlo brzo zaključiti da je u pitanju prolazna stvar i više se neće opterećivati time - kaže dr Džonatan Abramović, profesor psihologije na Univerzitetu Sjeverne Karoline.

Ali, ima i onih koji će opsesivno pretraživati sajtove i forume posvećene zdravlju ubijeđeni da je glavobolja koju osjećaju znak smrtonosnog tumora mozga. I što je najgore od svega, skupljaće "dokaze" i pronalaziti nove i nove simptome koji govore u prilog toj "dijagnozi".

Hipohondrija je jedna vrsta anksioznog poremećaja, i nije samo "poziv u pomoć", jer u većini slučajeva osoba zaista osjeća simtome na koje se žali.

- Tijelo se stalno mijenja, proizvodi zvukove, prilagođava se okruženju. Ako se skoncentrišete na sopstvene otkucaje srca, vjerovatno ćete primijetiti povremeno "preskakanje" ili promjenu u snazi otkucaja. Ako ste zabrinuti zbog koljena, recimo, i svu svoju pažnju usmjerite na taj dio tijela, sasvim je izvjesno da ćete "otkriti" nešto što vam se ne dopada - kaže dr Abramović.

A kad ste nervozni ili anksiozni, to može biti "okidač" za "bori se ili bježi" odgovor organizma, koji se manifestuje udarom adrenalina što za posljedicu ima još intenzivniji "umirem" osjećaj.

Iako ova fiziološka "gužva" znači samo da je vaš sistem spreman da reaguje i "bori se", a ne da ćete da "umrete", osoba koja pati od anksioznosti teško to može da pojmi. Dakle, sljedeći put kad budete u takvom stanju, evo šta treba da uradite:

1. Razmotrite činjenično stanje.

Napravite korak unazad i pokušajte objektivno da sagledate situaciju. (Ako ne uspijevate, pokušajte da razmislite šta biste rekli da se neko od vaših prijatelja vama žali na takve simptome.) Lijepo se zapitajte: "Koji dokazi podržavaju ideju da bolujem od ...?" Ubrzo ćete možda i shvatiti da je neko benigno objašnjenje mnogo vjerovatnije.

- U karijeri sam se susretao sa savim mladim ženama, dvaadesetogodišnjakinjama, koje su dolazile ubijeđene da imaju infarkt, potpuno gubeći iz vida da nikada do tog dana nisu imale kardiovaskularnih problema, niti su bile zabrinute zbog zdravlja srca. Naravno, pregledi su pokazali da je sve ok. Nemojte dozvoliti da logika sasvim iščili - kaže dr Abramović.

2. Ne pretražujte internet.

- Najpametnija stvar koju možete da uradite je da prestanete da pretražujete internet u potrazi za "simptomima" koje osjećate - savetuje dr Abramović.

- Čak i ako nađete 30 sajtova koji jasno kažu da vam nije ništa, onaj 31. koji sugeriše da bi moglo da bude nešto ozbiljno u pitanju nećete moći da izbacite iz glave - dodaje on.

3. Pronađite ljekara koji će imati razumijevanja za vaše stanje.

Ako ne možete da se oslobodite brige, idite kod ljekara. Ali, pošto bi trebalo da ordinaciju napustite potpuno uvjereni da ste ok, važno je da ljekar kod kojeg idete bude osoba u koju imate povjerenja i sa kojom možete da razgovarate otvoreno.

4. Pokušajte da promijenite perspektivu.

- Svakog dana izlažemo se određenim rizicima. Ali, većina nas će ujutru prosto sjesti u kola, i odvesti se na posao ne razmišljajući o tome da će možda doživjeti sudar ili neku nesreću - kaže dr Abramović.

- Relativno mirno prihvatamo brojne neizvjesnosti u svakodnevnom životu. Na taj način bi trebalo da prihvatimo i činjenicu da nikad nećemo moći da budemo zaista 100 odsto sigurni da smo savršeno zdravi u svakom trenutku. Ljudi prosto moraju da prihvate da sa tom malom dozom neizvjesnosti mora da se živi - ističe on.

5. Potražite profesionalnu pomoć.

Ako vas uznemirenost zbog sopstvenog zdravlja sprečava da živite normalno, potražite pomoć psihologa. Kognitivno-bihevioralna terapija daje dobre rezultate kod osoba koje pate od ove vrste anksioznosti. Ona podrazumijeva edukaciju (o tome šta je i kako funkcioniše naše tijelo), ali i terapiju izlaganjem (posjeta bolnicama, čitanje literature o bolesti koja vas plaši). Na taj način, pacijent se suočava sa svojim strahovima i uči da ih, uz stručnu pomoć, prevaziđe.