Dačić u SB UN: Srbija posvećena dijalogu, insistira na ZSO
Dačić je ponovio da Srbija neće priznati jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova i pozvao zemlje koje to nisu učinile da ostanu pri svom stavu, dok je zemlje koje su priznale Kosovo podsjetio da je KiM dio teritorije Srbije u skladu sa rezolucijom 1244 SB UN.
"Imajte na umu da je podrška međunarodne zajednice ključna za uspjeh dijaloga Beograda i Prištine. Svaka moguća promjena stava država koje nisu priznale jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova bi negativno uticala na dalji konstruktivan pristup strana u dijalogu i na implementaciju do sada postignutih dogovora. To je ono što tražimo", rekao je šef diplomatije Srbije.
Dačić je kritikovao dijelove izvještaja koji se odnose na formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO), povratak i položaj srpske i drugih manjinskih zajednica, rekavši da ti problemi nisu predstavljeni na adekvatan način.
On je podsjetio da je postizanje Briselskog sporazuma imalo za cilj institucionalnu zaštitu srpske zajednice na KiM kroz ZSO, čime bi se ona suštinski nadovezala na rezoluciju 1244.
"Umjesto da njeno formiranje bude centralno pitanje koje je moralo biti sprovedeno što hitnije, ona je postala predmet političkih ucjena", rekao je Dačić.
On je ukazao da su iz izvještaja UN i ovog puta izostavljene reference na položaj srpske i drugih zajednica južno od Ibra, gdje živi većina srpske zajednice, i naglasio da nisu i ne mogu biti svi problemi vezani isključivo za područje sjeverno od Ibra.
"Način na koji se u izveštaju pominje konceputalni dokument prištinskih vlasti koji se tiče povratka, stvara lažnu sliku da se u Prištini na planu povratka nešto ozbiljno radi, ali dosadašnja iskustva daju osnova za opravdanu sumnju u tom pogledu", dodao je Dačić.
On se osvrnuo i na pitanje terorizma, napominjući da je bezbjednost na Kosovu i Metohiji uvijek bila nestabilna.
"Radikalizacija političke klime i pogoršanje bezbjednosne situacije usled jačanja političkog i vjerskog ekstremizma samo su pojačali tu nestabilnost. I izvještaj pred nama sadrži reference o borcima ISIS-a porijeklom sa Kosova i Metohije. Kosovski Albanci su procentualno, u odnosu na broj populacije, najzastupljeniji u redovima ove terorističke organizacije. O zabrinjavajućim posljedicama ovakvog stanja suvišno je i govoriti", rekao je on.
Dačić je upozorio i da predstavnici Prištine na sjednicama SB UN već duže vreme iznose grube neistine i bave se propagandnim lažima.
Prošli put smo čuli da je kosovskim Albancima bilo zabranjeno da igraju fudbal, pa bi se moglo pomisliti da je to u nekoj zemlji pod kontrolom ISIS-a, rekao je Dačić.
"Međutim, u vrijeme Miloševića njihov fudbaler Fadilj Vokri je odlučio da pređe u fudbalski klub Partizan čiji je i danas navijač.Da li vam zvuči vjerovatno da neki fudbaler koga navodno zlostavljaju, diskriminišu i prebijaju zato što je pripadnik manjine, nastupa u reprezentaciji te zemlje i godinama igra za klub glavnog grada te zemlje?", upitao je on.
Prema njegovim riječima, jedna od mantri je i da su Albanci bili lojalni građani Јugoslavije dok se nije pojavio Milošević.
"To je još samo jedna teza koju plasiraju u cilju pridobijanja podrške za etničko čišćenje koje sistematski sprovode na Kosovu", naveo je Dačić.
"Međunarodne organizacije su nažalost imale ulogu u ovom procesu", rekao je on, podsjetivši na svjedočenje bivšeg šefa misije OEBS-a Vilijema Vokera o navodnom masakru u Račku, koje je poslužilo kao izgovor za NATO bombardovanje.
On je ukazao da kosovska predstavnica Vljora Čitaku na sjednicama uvek govori o genocidu i etničkom čišćenju, što je, kako je istakao, još jedna laž.
"Istorija još ne pamti takav 'genocid' poslije koje pripadnika naroda koji je izvršio genocid ima 10 puta manje a onog koji je navodno žrtva genocida znatno više", rekao je Dačić i ukazao da su, od 427 naselja, Srbi proterani iz 311.
"Statistika je strašna i porazna", naglasio je on i naveo da je u Prištini 1981. godine je bilo 43.875 Srba, a prema popisu iz 2011. samo 430.
"To je 100 puta manje. Pa kakav je to genocid, zločin i etničko čišćenje nad Albancima"? upitao je on.
"Ovo je realna slika o Srbima na Kosovu. A propagandne parole prepuštam drugima," zaključio je Dačić.
Prama njegovim riječima, Srbija će, u interesu regionalne stabilnosti i što boljih srpsko-albanskih odnosa, nastaviti dijalog Beograda i Prištine.
"Nastavićemo politiku mirnog rešavanja konflikata, odgovornim pristupom normalizaciji odnosa i punim sprovođenjem usaglašenih dogovora u Briselu", kazao je šef srpske diplomatije.
Pitanje Kosova i Metohije je mnogo više od teritorijalnog i pitanja nacionalnog identiteta, ono je tačka na kojoj će se dugoročno definisati srpsko-albanski odnosi od kojih zavisi stabilnost i ekonomska perspektiva čitavog regiona, rekao je šef srpske diplomatije.
Bez obzira na čest nedostatak konstruktivnosti druge strane, nastavićemo da posvećeno radimo na poboljšanju odnosa, rekao je Dačić.
"Ne želimo da situacija na Kosovu i Metohiji bude latentna pretnja stabilnosti i napretku Srbije i regiona, i zato ćemo predano raditi na mirnom rješavanju nesuglasica", zaključio je Dačić.
Čitaku: Šta Srbija radi po pitanju stabilnosti ?
Kosovska ambasadorka u SAD Vljora Čitaku rekla je da postoji kontradiktornost kada je riječ o primjeni Briselskog sporazuma, tvrdeći da Srbija to pitanje koristi kao pokriće kako bi se miješala u unutrašnja pitanja Kosova i da bi održala paralelne institucije.
"Posvećeni smo dijalogu ali potrebno je da proces bude dinamicniji i više okrenut rezultatima. Priština će primjeniti svaki svaki sporazum iz Brisela. Ali naš posao je težak kad Srbija održava paralelne institucije širom Kosova i stvara kolonije i krsi naš Ustav i Rezoluciju 1244", rekla je ona na sjednici SB UN.
"Kosovo ima svoj konačni status, slobodna je, nezavisna i suverena zemlja", rekla je ona, dodajući da se ono još suočava sa izazovima, ali ne takvim, kako kaže, da bi se SB UN sastajao svaka tri mjeseca i "trošio dragoceno vrijeme".
Čurkin: Briselski dijalog zamrznut, Priština nespremna za ZSO
Dijalog Beograda i Prištine je "duboko zamrznut" i kosovske vlasti su nespremne da primjene dogovor o Zajednici srpskih opštinam, izjavio je ruski ambasador u Ujedinjenim nacijama Vitalij Čurkin.
On je, u obraćanju Savjetu bezbednosti UN, na sjednici posvećenoj Kosovu, rekao da je za prevazilaženje tog zastoja u dijalogu potrebno jače prisustvo svjetske organizacije u pokrajini.
Prema njegovim riječima, pitanje demarkacije granice sa Crnom Gorom iznijelo na površinu i jače pozive za ujedinjenje svih albanskih zemalja i stvaranje "velike Albanije".
Čurkin je takođe rekao da se razvlači početak rada Specijalnog suda za ratne zločine na Kosovu, "traže se izgovori", da bi se "identifkovali i neutrališu svjedoci".
"Skrećemo pažnju da je Kosovo 'siva zona' u Evropi ne samo za organizovani kriminal, već i za islamiste", rekao je Čurkin, podsjećajući da se na Kosovu regrutuju i odatle šalju borci za ISIL.
Šef UNMIK-a: Briselski dijalog - osnova pomirenja
Šef UNMIK-a Zahir Tanin rekao je da briselski dijalog Beograda i Prištine ostaje kamen temeljac pomirenja, dok je dostojanstven povratak raseljenih suštinski važno pravo i to pitanje mora se ponovo aktuelizovati.
Obraćajući se Savjetu bezbjednosti putem video-bima iz Prištine, Tanin je rekao da je od srpskih lidera u Beogradu čuo da je neophodno da briselski dijalog bude uspješan.
On kaže da mu je premijer Srbije Aleksandar Vučić posebno naglasio da se gubi previše vremena i da je potrebno ozbiljnije opredjeljenje za dijalog, ne samo lidera i pregovarača, već i EU i svih u međunarodnoj zajednici.
Tanin je rekao da je evropska perspektiva u regionu i dalje glavni pokretač reformi.
Podnoseći izvještaj o napretku u protekla tri mjeseca, Tanin je rekao da je nastavljen napredak na Kosovu i da postoje podsticaji za jačanje povjerenja, ali da ih moraju ojačati politički lideri.
On je dodao da su za formiranje zajednice srpskih opština potrebni dodatni napori i da je važan pragmatizam obje strane da bi se taj proces produbio.
Izvor: Tanjug/Srna