X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
29/09/2016 |  10:00 ⇒ 12:28 | Izvor: RTRS

Јod, esencijalan za naše dobro zdravlje

Јod je hemijski element neophodan za razvoj i funkcionisanje našeg organizma. Јod čini sastavni dio hormona štitaste žlijezde kroz koje ostvaruje svoje uloge.
Ilustracija (Foto: Thinkstock) -
Ilustracija (Foto: Thinkstock)

Јod je hemijski element neophodan za razvoj i funkcionisanje našeg organizma. Јod čini sastavni dio hormona štitaste žlijezde kroz koje ostvaruje svoje uloge.

Ovaj hemijski element određuje količinu stvaranja hormona štitne žlijezde koji kontrolišu promet i iskorišćavanje hranljivih materija u tijelu - metabolizam.

Metabolizam obuhvata rad organa i procese u organizmu, uključujući apsorpciju hrane, ciklus spavanja, pretvaranje kalorija iz hrane u životnu energiju. Јod se ugrađuje u hormone štitne žlijezde - tiroksin i tri-jod tironin i utiče na rad srca, krvni pritisak, tjelesnu težinu i temperaturu tijela. Od svih brojnih funkcija u organizmu najznačnija uloga joda je u razvoju mozga.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije nedostatak joda je najčešći pojedinačni uzrok duševne zaostalosti u svijetu.

Јod je vrlo efikasan u prevenciji i liječenju fibrocistične bolesti dojki koju karakteriše formiranje bolnih kvržica, kao i za liječenje policističnih jajnika. Јedno od važnih svojstva joda je njegovo antikancerogeno djelovanje. Prema najnovijim istraživanjima jod izaziva apoptozu ili programirano odumiranje ćelija raka.

Minimalne dnevne potrebe joda kod odraslog čoveka iznose 150 mikrograma, a u trudnoći i dojenju te potrebe se kreću i do 300 mikrograma dnevno.

U Јapanu i u Skandinaviji dnevni unos joda je najveći i često iznosi nekoliko grama (dakle 1000 puta veći od zvaničnih preporuka). Istovremeno u ovim zemljama je najrjeđa pojava maligniteta štitaste žlijezde, dojke i polnih organa. Ovo su ujedno i zemlje sa najvišim standardom života.

Јod takođe otklanja štetne materije iz organizma: fluoridi, olovo, živa, bioloških toksina.

Јoda najviše ima u hrani morskog porijekla (bijeloj ribi, algama, školjkama...), manje u mliječnim proizvodima ili prirodni izvor joda mogu da budu i vode bogate ovim hemijskim elementom.

Izvor: Novosti