Vuletu Žuriću uručena Andrićeva nagrada za "Tajnu crvenog zamka"

Među brojnim knjigama pripovjedaka, objavljenim 2015. godine, "Tajna crvenog zamka" Vuleta Žurića ("Laguna") izdvojila se kao najuspjelije djelo iz minule pripovjedne godine i pridružila pisca nizu velikih imena ovjenčanih Andrićevom nagradom. Žuriću je priznanje uručeno juče u Andrićevoj zadužbini, gdje ga je primio iz ruku novog predsjednika, akademika Mira Vuksanovića, a dodelio mu ga je žiri u kom su sjedeli Aleksandar Јovanović, Petar Arbutina i Mileta Aćimović Ivkov.

Laureat Vule Žurić podsjetio se svog promišljanja značenja Andrićevog "Mosta na Žepi" u trenutku kada se u toj Žepi zatekao, u jednom drugom i drugačijem vremenu, kao tumač, sa vojskom Unprofora, te zamišljao kako Anrićev hajduk Stojan iz priče "Veletovci" preko tog mosta zamiče "iz onog Andrićevog, u ovaj naš, svijet `pun gada`".

Već više od četiri decenije, na dan rođenja velikog Andrića, na osnovu piščeve testamentarne volje, svake godine dodjeljuje se nagrada za priču ili zbirku priča napisanu na srpskom jeziku, a koja je svojim naslovom i sadržajem u skladu sa dostojanstvom Andrićevog djela.

- Žurića posebno interesuje Јugoslavija, njeni političari i pisci, njen kulturni i simbolički smisao, ono što je bila u vremenu i što bi danas mogla biti u sjećanju - naveo je Јovanović u obrazloženju žirija, podsjetivši da se na stranicama ove knjige pojavljuju i nestaju, u većim ili manjim ulogama: Јosip Broz Tito, Rodoljub Čolaković, Slobodan Penezić Krcun, Vladimir Nazor, Šaban Bajramović, Bora Stanković, Miloš Crnjanski, Veljko Petrović, Stanislav Vinaver, Petar Kočić, i naravno sam Ivo Andrić.

- Kada je stigao na književni vrh, u dan kad je primao Nobelovu nagradu, pred međunarodnom javnošću, svojom besjedom slavio je priču i pričanje, slavio je pripovjetku kao način literarnog kazivanja - podsjetio je na Andrićevu veličinu akademik Miro Vuksanović, i dodao: - Posredno je kazao da je u srpskoj književnosti kojoj pripada, u njenom proznom djelu, sve do dvadesetog vijeka pripovetka bila u središtu, a potom, postepeno ali dosledno, bivala zapostavljena.

-Pripovjedački niz srpske književnosti, obasjan Andrićevim imenom, kako je juče rečeno, započet je 1975. dodjelom nagrade danas živom klasiku, akademiku Dragoslavu Mihailoviću za "Petrijin venac", a među 39 dosadašnjih laureata su i Antonije Isaković, Milisav Savić, Aleksandar Tišma, Mirko Kovač, Svetlana Velmar Јanković, David Albahari, Danilo Kiš, Filip David, Živojin Pavlović, Milorad Pavić i drugi.

Izvor: Večernje novosti