STRATEGIЈA PROTIV VRUĆINE

Svim građanima se preporučuje da imaju redovne obroke - obavezan doručak, lagan ručak, lagana večera i dvije dnevne užine, koji će sačuvati snagu, održati dobru koncentraciju i okrijepiti organizam. U zavisnosti od pola, uzrasta, fizičke aktivnosti i vrste rada, tokom dana treba konzumirati hljeb u količini od četiri do sedam parčića srednje veličine. Takođe, neophodan je unos mlijeka ili mliječnih proizvoda sa odgovarajućim procentom mliječne masti, termički dobro obrađena mesa - piletina, ćuretina, riba, junetina, teletina putem kuvanja, dinstanja ili na roštilju četiri do pet dana u nedjelji. Dvije užine, raspoređene između tri glavna obroka, trebalo bi da čine glavni izvor svježeg voća. Stručnjaci preporučuju da to bude oko pola kilograma dnevno dobro opranih plodova. Takođe, neophodno je uz glavne obroke svakodnevno unijeti oko 300 grama dobro opranog svježeg povrća, kao i dodatne količine u vidu ukusnih i umjereno začinjenih kuvanih jela - supe, čorbe ili variva. U vrijeme visokih temperatura izuzetno je važno piti dovoljno tečnosti, jer organizmu tada najviše prija i pomaže obična voda koja za razliku od zaslađenih napitaka neće opteretiti organizam razlaganjem šećera što dodatno oslobađa toplotnu energiju. Tokom perioda velikih vrućina odrasle zdrave osobe treba da unose osam do 10 čaša vode na dan, a oni koji se bave fizičkim aktivnostima ovoj količini treba da dodaju od jedne do tri čaše vode za svaki sat aktivnosti. Osim vode, dobar izbor su i mlijeko i svježe cijeđeni voćni sokovi, a istovremeno treba smanjiti unos kofeinskih napitaka i alkoholnih pića, jer djeluju kao diuretici, odnosno uslovljavaju dodatni gubitak vode. Ukoliko se koristi flaširana mineralna voda preporučuje se negazirana i umjereno hladna. Tečnost bi trebalo unositi postepeno, gutljaj po gutljaj i ne treba pretjerivati sa upotrebom previše hladnih napitaka. Osobama starijim od 65 godina savjetuje se da često piju tečnost bez obzira na to da li su žedne, jer organizam starih ljudi ima smanjene rezerve vode zbog smanjenog osjećaja žeđi. Zaštita od spoljnih uticaja u boravišnom prostoru podrazumijeva redovno održavanje lične higijene - tuširanje - kupanje mlakom vodom prije odlaska na spavanje, poslije dolaska sa posla, iz grada, poslije rekreacije. Takođe se preporučuje redovno provjetravanje prostorija, upotreba zavjesa na prozorima, podešavanje rada klima uređaja tako da razlika u temperaturi između spoljne sredine i sredine u kojoj se boravi ne bude veća od 7 do 10 stepeni. Na taj način pomažemo organizmu da upotrebi mehanizme za rashlađivanje i na pravi način se prilagodi vremenskim prilikama. Ljekari preporučuju da na otvorenom prostoru nosimo odjeću od prirodnih materijala, udobnu obuću, šešir ili kačket. Kako bismo pomogli organizmu da se lakše rashladi, korisno je hladiti se lepezama, a dermatolozi podsjećaju da koža bude zaštićena odgovarajućim kozmetičkim preparatima, naročito tokom sunčanja u vremenu od 11 do 16 časova.