X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
23/10/2016 |  13:24 ⇒ 13:43 | Izvor: RTRS

Da li pamćenje zavisi od godina?

Na pragu četrdesetih dešava se da počnemo da primjećujemo da nam je teže da pamtimo neke informacije, na primjer gdje smo ostavili ključeve od kola. Ali, istraživači kažu da razlog za to uopšte ne mora da bude gubitak pamćenja, već bi mogao biti u pitanju rezultat promjene informacija na koje se mozak koncentriše tokom formiranja i pretraživanja pamćenja.
Da li pamćenje zavisi od godina - Foto: Screenshot
Da li pamćenje zavisi od godinaFoto: Screenshot

"Ta promjena u strategiji pamćenja koja dolazi sa godinama može da ima štetne posljedice na svakodnevno funkcionisanje koje se oslanja na pamćenje detalja poput toga gdje ste parkirali kola ili kada ste uzeli lijekove", kaže Nataša Radža, vanredna profesorka odsjeka psihijatrije na univerzitetu Mekgil.

Danas se smatra da se promjene u mozgu povezane sa demencijom pojavljuju decenijama prije nego što se ispolje simptomi bolesti. Zato je ključno pitanje koje se razmatra u savremenim istraživanjima pamćenja tokom procesa starenja, otkriti koje su promjene u mozgu normalne, a koje nisu. Ali Radža kaže da se istraživanja veze starenja i pamćenja uglavnom koncentrišu na razumijevanje promjena u mozgu u kasnijim fazama života. "Zbog toga imamo oskudno znanje o tome šta se dešava u sredovječnoj dobi tokom zdravog starenja i kako to utiče na promjene koje su ustanovljene u kasnijoj dobi. Naše istraživanje imalo je za cilj da se pozabavi tom temom."

U ovom istraživanju, čiji su rezultati objavljeni u časopisu NeuroImage, 112 zdravih ispitanika uzrasta od 19 do 76 godina posmatralo je slike različitih lica. Od njih je zatim traženo da se prisjete gdje se konkretno lice pojavilo na ekranu (lijevo ili desno) i kada se pojavilo (prije više ili prije manje vremena). Istraživači su koristili funkcionalnu magnetnu rezonantnu tomografiju kako bi ustanovili koji su se dijelovi mozga aktivirali tokom prisjećanja tih detalja.

Radža i njene kolege otkrili su da su mlađi ispitanici aktivirali svoj vizuelni korteks dok su uspješno obavljali zadatak. "Oni zaista obraćaju pažnju na detalje koji se opažaju čulima kako bi mogli da odgovore na pitanje", objašnjava Radža.

S druge strane, sredovječni i stariji ispitanici nisu pokazali isti nivo aktivacije vizuelnog korteksa kada su pokušavali da se sjete potrebne informacije. Umjesto toga, aktivirao se njihov medijalni prefrontalni korteks. To je dio mozga zadužen za informacije koje se odnose na sopstveni život i samoispitivanje.

Iako su u ovom eksperimentu sredovječni i stariji ispitanici imali slabije rezultate u odnosu na mlađe ispitanike, Radža kaže da je pogrešno tumačiti odgovor sredovječnih i starijih mozgova kao rezultat oštećenja. "To ne mora da bude "nedostatak" funkcije mozga per se. Prije će biti da oslikava promjene u tome šta odrasli smatraju 'važnom informacijom' kako stare."

Drugim riječima, sredovječni i stariji učesnici jednostavno su se koncentrisali na druge aspekte događaja u odnosu na mlađe ispitanike.

Prema Radži, sredovječni i stariji ispitanici mogli bi da poboljšaju svoje sposobnosti prisjećanja tako što bi naučili da se koncentrišu na spoljašnje, umjesto na unutrašnje informacije. "To može biti razlog zašto neka istraživanja ukazuju na to da je usredsređujuća meditacija povezana sa zdravim kognitivnim starenjem."

Radža trenutno analizira podatke dobijene kao rezultat sličnog istraživanja kako bi utvrdila da li postoje bilo kakve rodne razlike u funkciji pamćenja kod sredovječnog mozga. "Sredovječne žene prolaze kroz značajne hormonske promjene. Zato se postavlja pitanje koliko su na ove rezultate uticale žene koje su prošle menopauzu."

Izvor: B92