Ostaje li Ustavni sud BiH bez jednog stranog sudije? (VIDEO)
Koje će pravne mehanizme koristiti Ivanić , za “Pečat“ nije želio da otkriva. Zato pravni eksperti iz Republike Srpske otvaraju karte. Koji su sve aduti u rukama Mladena Ivanića i hoće li Ustavni sud BiH konačno dobiti vlastiti zakon?
Konačno, došlo je vrijeme za Zakon o Ustavnom sudu na kojem Republika Srpska godinama insistira, a bošnjačka politička i intelektualna elita odbija. Odlaskom Konstanse Greve, trojac stranih sudija biće okrnjen. Usaglasili se Srbi i Hrvati ništa od preglasavanja. No, da bi se to i desilo potrebno je da član Predsjedništva iz Republike Srpske, kao što je i najavio, omete konsultacije s predsjednikom Evropskog suda za ljudska prava. Bez Ivanićeve saglasnosti nema izbora novog sudije, jasni su profesori ustavnog prava.
- Akt kojim daju mišljenje ko bi mogao biti kandidat. E, upravo kod donošenja takvog pojedinačnog akta, kao i svih drugih akata Predsjedništva BiH, član iz Republike Srpske ima ustavnu mogućnost da blokira takvu mogućnost pozivanjem na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, rekao je Milan Blagojević, profesor ustavnog prava.
Hoće li Ivanić blokadom spriječiti imenovanje novog stranog sudije i da li će iskoristiti ustavnu odredbu pozivajući se na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa- pitanja su na koja ćemo i dalje tražiti odgovor. Dok ga ne dobijemo profesor ustavnog prava Mile Dmičić, kaže da je Ivanićeva eventualna blokada izbora novog stranog sudije, najbolji put da Parlamentarna skupština BiH, iz trećeg pokušaja, donese Zakon o Ustavnom sudu.
- Ali sada je prilika da član Predsjedništva iz Repubike Srpske stavi veto na takvu odluku i da zatraži da se RS NSRS, povodom toga, izjasni čime naravno, možemo pretpostaviti omogućavamo da odluka koju donese Ustavni sud jednostavno padne i da se ne dobije mišljenje za prijedlog predloženog sudije, naglasio je Dmičić.
Da se mora staviti tačka na brojne kontroverze koje u posljednje vrijeme prate najvišu paravosudnu bh instituciju i da je vrijeme za prestanak “sudovanja“ i “stolovanja“ stranih sudija slaže se i bivši predsjednik Ustavnog suda BiH , Krstan Simić.
- Ne znam šta Ivanić može da uradi kao član Predsjedništva. Ali, ako ne bude izabran sudija, sud će i dalje funkcionisati sa osam stranih sudija. Ima pun kapacitet da donosi odluke, a to nije centralno pitanje da neko osporava. Ovdje je centralno pitanje da je neophodno donijeti taj zakon od pet-šest članova. Zahvaliti se strancima koji su u svom radu imali i svijetlih trenutaka, slučaj Alijagić, kotorsko i imenovati domaće sudije po procedurama kako se biraju sudije, naglasio je Simić.
Simić podsjeća da je pitanje Zakona o Ustavnom sudu trebalo riješiti još 2002. godine. Svaki pokušaj završavao je neslavno, jer nije bilo političke volje. Zbog toga smatra da je zakon nasušna potreba bez čega nema vraćanja ugleda sudu koji je u službi politike, a ne građana.
- Ključno pitanje je da se tim Ustavnim zakonom regulišu pravne procedure postupanja ustavnog suda, da se regulišu razgraničene nadlženosti. Јer smo sad došli u poziciju da vidimo gdje nastaju najveće kontroverze, da je sud po mom dubokom uvjerenju izašao iz okvira svoje nadležnosti i da je on postao “kreator“ ustavnih rješenja u BiH, dodao je Simić.
U prilog njegovim trvdnjama su i posljednje odluke ovog suda, temeljene na odluci o konstituivnosti naroda koju su nametnutnuli stranci podržani glasovima bošnjačkih sudija. Apsurdima nigdje kraja, bar, kada je riječ o ovoj bh pravosudnoj instituciji. Ustavni sud je sam sebi propisao neustavna pravila, poput onih da su korektivni faktor, da se nezavisno organizuju, a gore od svega, pojašnjava profesor Blagojević jeste to što su sami sabi dali pravo na “privremenu mjeru“.
- Ovdje da se prenerazite kada na tako nešto pomislite. Ovo je takav neprofesionalizam i mora se stati u kraj donošenjm zakona o Ustavnom sudu, smatra Blagojević.
Kakav god bio potez Mladena Ivanića, upućeni tvrde da je sam odlazak Konstanse Greve dobar znak. Mnogi je porede s njenim kolegom, takođe Nijemcom Frederikom Harhofom - poznatom po sudskom procesu u Hagu protiv Vojislava Šešelja. U javnosti je uvriježeno mišljenje da bi Šešelj bio osuđen da je Harhof ostao do kraja sudskog procesa!