X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
14/01/2017 |  09:00 ⇒ 11:49 | Izvor: RTRS

Kakve su posljedice zabrane pušenja na javnim mjestima

Zabrana pušenja u kafićima i gostionicama u Njemačkoj je 2007. izazvala pravu pobunu pušača i ugostitelja. Јedni su tražili slobodu da puše gdje hoće, drugi su se uplašili za posao. Kakvi su učinci, deceniju kasnije?
Pušenje (ilustracija)      Foto: Thinkstock -
Pušenje (ilustracija) Foto: Thinkstock

Iako veče još nije ni počelo kako treba, u pivnici Dablin In u Hanoveru vlada velika gužva. I ispred stoje grupice ljudi. Pušači. Јer, u ovom objektu pušenje je zabranjeno, pa ko želi da zapali mora napolje. “Ah, već sam se navikao na to", kaže Filip, dok cupka zbog zime i pali cigaretu. Pored njega puši njegova sestra Јulija. “Meni to čak odgovara. Smeta me dim. To se svaki put osjeti u odjeći."

O zabrani pušenja u ugostiteljskim objektima se već čitavu deceniju burno raspravlja širom Njemačke. U julu 2007. je savezna vlada usvojila Zakon o zaštiti nepušača kojim je obavezala savezne pokrajine da utvrde pravila o pušenju u ugostiteljskim objektima. Ugostitelji su se žestoko pobunili. “Argument je bio da će zabrana prije svega uništiti male kafiće", prisjeća se Kristofer Lik, portparol Njemačkog udruženja hotela i gostionica. Riječ je tipičnim lokalnim kafićima u kojima se uglavnom sastaju uvijek isti gosti, za koje je kafić nešto poput dnevnog boravka. I koji ne mogu zamisliti druženje bez cigarete.

“Proizvođači duvanskih proizvoda su tada izdejstvovali da se pokrajinama prepusti određivanje konkretnih oblika zabrane", kaže Zigfrid Ermer. On je predsjednik udruženja Pro Rauhfraj, jedne od najvećih inicijativa nepušača u Njemačkoj. To je, žali se, dovelo do velikih razlika u regulativama u različitim pokrajinama.

Od apsolutne zabrane do izuzetaka

Sve pokrajine su ubrzo nakon donošenja zakona donijele propise o zabrani pušenja u lokalima. Danas su najkonsekventniji Sjeverna Rajna Vestfalija, Bavarska i Sarska koji su se odlučili za apsolutnu zabranu pušenja u svim ugostiteljskim objektima.

Najmnogoljudnija pokrajina Sjeverna Rajnae Vestfalija je najprije pokušala da bude fleksibilnija. Ali vlasnici kafića su se spretno dovijali. Tako su neki osnovali takozvani klub pušača. Ko je htio unutra, morao je da ima člansku kartu. To teoretski nije ni bio kafić, pa nije ni važila zabrana pušenja. Mnogi su u to doba u novčaniku imali po nekoliko članskih karti takvih klubova. Drugi kafići su pak organizovali navodne privatne zabave – na koje je u stvari svako mogao da dođe – pa su i na taj način zaobilazili zabranu. Na sve te maštovite pokušaje pokrajinska vlada je 2013. reagovala potpunom zabranom pušenja, bez izuzetaka.

U Donjoj Saksoniji, Bremenu i Baden-Virtembergu zabrana nije tako stroga. U strahu da bi potpuna zabrana dovela do zatvaranja manjih objekata, Donja Saksonija je od zabrane pušenja izuzela objekte s površinom manjom od 75 kvadratnih metara. Istovremeno u tim manjim objektima je zabranjen pristup mlađima od 18 godina, kao i posluživanje hrane. Ali ni ti izuzeci nisu spriječili izumiranje gostionica. Od 2008. do 2014. godine njihov je broj u cijeloj Njemačkoj smanjen za 7.000 i sada iznosi 32.000.

“Zabrana pušenja je samo jedan od razloga", tvrdi Krostofer Lik. “Mali kafići na ćošku odumiru i zato što takva potreba za komunikacijom kod mladih ljudi više ne igra tako važnu ulogu kao nekada. Oni žele zabavu, žele moderni stil života." Dok lokalne kafane (Knajpe) izumiru, broj modernih barova je čak za više od 200.

Zabrana kao motiv za odvikavanje

Kakav je učinak na ugostiteljsku branšu imao novi zakon? U Donjoj Saksoniji je promet u gastronomiji na početku opao, izvještava Rajner Balke, šef tamošnjeg ogranka Udruženja hotela i gostionica. “Mnogi su morali da preuređuju objekte jer su zakoni zahtijevali poseban prostor za pušenje." Te gubitke nije moguće precizno utvrditi, ali Balke ističe da se situacija vremenom popravila i da je danas promet stabilan. Slično je i u drugim pokrajinama

Mnogi pušači su još uvijek ljuti zbog zabrane. “To je čisti slučaj diskriminacije pušača", smatra Јan Mike, šef Njemačkog udruženja proizvođača cigareta. Ovo udruženje zalaže se za slobodu izbora. “Trebalo bi prepustiti svakom ugostitelju hoće li dopustiti pušenje ili ne."

Zigrfrid Ermer, borac protiv pušenja, odgovara: “Veliki dio pušača s kojima razgovaram smatra zabranu dobrom, jer zbog nje manje puše." Tu svoju izjavu potkrepljuje studijom Njemačkog centra za istraživanje raka u kojoj se navodi: “Malo je okorijelih pušača: samo 35 odsto njih nije još nikada prestalo da puši. Većina želi da prestane." U studiji se kao važan motiv za prestanak pušenja navodi zabrana u gostionicama i kafićima.

Izvor: DW.DE, MATIJAS ARNOLD