Srbija- Bez posla oko 400.000 mladih između 18 i 35 godina
Od ukupnog broja zaposlenih, mladi čine svega 7,5 odsto. Dodatni problem je što je među njima najviše onih koji rade na crno, odnosno neformalno zaposlenih. Za održavanje u životu propalih preduzeća država je dosad izdvojila oko 700 miliona evra iako je načelno obustavljeno subvencionisanje, međutim dio firmi i dalje će primati znatnu pomoć od države. Država praktično time isplaćuje plate, ne rješava probleme, a mladi odlaze iz Srbije. Problem nije samo nezaposlenost, već činjenica da mladima koji su neformalno zaposleni nije riješen status - ne mogu da dignu kredit, nemaju osiguranje, nemaju godišnji odmor... Oni jednostavno ne mogu da se osamostale.
Јedno od rješenja je - stepenovanje doprinosa za socijalno osiguranje sa stopom koja je najmanja za najmlađe, a uvećava se s godinama. To je predloženo zakonom o zapošljavanju mladih koji je prije dvije nedjelje predat u Skupštini Srbije i trenutno je u proceduri. Zakon je podnijela opozicija i prijedlog bi, ako bude političke volje, mogao da se nađe pred poslanicima već tokom januara. Ovim prijedlogom predviđene su izmjene Zakona o radu i Zakona o doprinosima, praktično umjesto kao dosad da sve snosi poslodavac, doprinose za mlade bi dijelili država i poslodavac.
Ovakvo sistemsko rješenje za čitavu kategoriju građana, i to onih na kojima počiva društvo, državu bi, prema procjenama stručnjaka, koštalo najviše oko 50 miliona evra. Dakle, znatno manje nego ulaganje u pojedina propala preduzeća.
Najugroženija kategorija u Srbiji su mladi od 18 do 26 godina i njih ima oko 898.000. Pojedine države u Evropi imaju stopu nezaposlenosti mladih nižu od 10 odsto. U Srbiji je, međutim, oko 40 odsto, što je među najvišim u Evropi. Osim visoke nezaposlenosti, prema posljednjim statističkim podacima izražen je problem neformalne zaposlenosti ili rada na crno. Tako 86 odsto svih zaposlenih osoba od 18 godina radi neprijavljeno, a taj procenat za one od 19 godina je 69 odsto. Primjera radi, stopa neformalne zaposlenosti za osobe stare 31 godinu i više je 26 odsto.
Prema studiji koju su radili eksperti Svjetske banke i Ministarstva finansija početkom 2016. godine, osobe koje su radile neprijavljene imaju znatno lošije opšte uslove rada, a i neto zarade su u prosjeku 20 odsto niže od zarada prijavljenih radnika. Čitava kategorija ovih građana Srbije prijavila je niži stepen sreće i zadovoljstva životom, kao i viši stepen straha od gubitka posla.
Zakon koji treba da uredi status i zapošljavanje mladih ne treba da se pripisuje stranci niti pojedincu i kada je riječ o ovom problemu ne treba da se dijelimo na vlast i opoziciju. Zbog širine problema i broja mladih i obrazovanih koji odlaze iz zemlje i odnose znanje, a Srbija se pretvara u državu bez budućnosti, potrebno je da se napravi konsenzus. U rješavanje moraju da se uključe svi politički akteri, Akademija, univerziteti - kaže Balša Božović, poslanik koji je u ime DS podnio zakon Skupštini.
Izvor: Blic