X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
27/01/2017 |  08:55 | Izvor: RTRS

Kako preživjeti duvanski dim

Kada je Kolumbo krajem 15. vijeka od američkih Indijanaca dobio poklone među kojima je bilo i suvo lišće jedinstvenog mirisa, vjerovatno nije ni sanjao da je u pitanju biljka koja će promijeniti svijet. Istorija bilježi da ga je bacio pošto nije znao čemu služi, ali su zato istraživači nakon njega donijeli duvan u Evropu, šireći ga lažnim uvjerenjima o univerzalnoj ljekovitosti.
Pušenje (ilustracija)      Foto: Thinkstock -
Pušenje (ilustracija) Foto: Thinkstock

Danas brojna istraživanja ukazuju na negativne posljedice upotrebe duvana.

"Svi smo nekako svjesni da je duvanski dim štetan. Kada pušača pitate ‒ 'Da li vam je koristan, da li vam pomaže' ‒ on odgovara ‒ 'Ne, kašljem od njega, teže se krećem, moje funkcije su oslabljene' ‒ ali ga i dalje uzima", kaže dr. sc. Marko Krstić, naučni saradnik Farmaceutskog fakulteta u Beogradu. 

Da li bi pušači drugačije razmišljali kada bi znali da jedna cigareta skraćuje život u prosjeku 11 minuta, da samo tri cigarete dnevno proizvedu i do deset puta više štetnih čestica nego motor automobila koji radi pola sata, da bi došlo do smrtnog ishoda kada bi se sav nikotin iz paklice cigareta ubrizgao u krv?

"Psihička zavisnost od nikotina je toliko teška da se može uporediti sa zavisnošću od heroina, pa nam je jasno kolika je", ističe Јelena Mudrić, student pete godine Farmaceutskog fakulteta.

Pušenjem duvana u organizam se unosi 7.000 supstanci, stotine su toksične, a više od 70 je dokazano ili potencijalno kancerogeno: nikotin ‒ insekticid, ugljen-monoksid ‒ automobilski izduvni gas, cijanid ‒ otrov kojim se vrši smrtna kazna, fenol ‒ sredstvo za dezinfekciju toaleta, arsen ‒ otrov za glodare.

"Јako je značajno da kažemo da taj nikotin iz duvanskog dima preko pluća do mozga dolazi za svega desetak sekundi", ističe Marko Krstić.

„Onaj ko puši, unosi u sebe sredstvo za ubijanje buba", Јelena Mudrić slikovito opisuje katastrofalno dejstvo cigareta na ljudski organizam. Dodaje, zatim, još jedno zanimljivo poređenje: „Nikotin se nalazi u biljci duvanu, i vi nikada nećete vidjeti nijednog insekta da napada tu biljku, što vam govori koliko je to jaka supstanca. Kada su to primijetili, ljudi su počeli da koriste nikotin kao insekticid".

Pri svakodnevnom unosu nikotina dolazi do promjena na nivou mozga. Povećanjem dopamina dolazi do doživljaja sreće, a koncentracija tog neurotransmitera povećana je i u stanju šizofrenije, kada čovjek dobije snagu i energiju.

Koliko je otrovan
Nikotin je jedan od najjačih otrova. Letalna (smrtonosna) doza za životinje je: za pacova 50 mg/kg, za miša tri mg/kg, a za čovjeka 0,5‒1 mg/kg, tj. oko 40-60 mg unijetog nikotina za odraslu osobu. Јedna cigareta sadrži od jednog do tri mg nikotina, a neke mogu imati i do deset miligrama.
Sa druge strane, u duvanskom dimu se nalaze različiti metali ‒ kadmijum, hrom, živa, olovo i te supstance zajedno djeluju toksično na sve sisteme organa. 

„Tu su i kancerogena jedinjenja kao derivati različitih nitrozo jedinjenja i ona utiču na DNK  i tako se smanjuju odbrambeni mehanizmi", kaže Јelena Mudrić.

Postoje i različita isparljiva jedinjenja, tako da nisu izloženi samo pušači nego i pasivni pušači ‒ nepušači. To su različiti aldehidi i ketoni koji dovode do iritacije respiratornog sistema. Oni mogu izazvati astmatične napade i kod osoba koje nisu pušači.

"Organizam nije u stanju da izvrši popravke DNK, ne može da se oporavi i dolazi do razvoja karcinoma", pojašnjava Јelena. Česta je pojava karcinoma pluća, laringsa, jezika.

Pluća, kao prva barijera do koje dolazi dim, vrlo su osjetljiva na spomenute supstance, pa brzo dolazi i do oštećenja. Kod pušača se mnogo češće razvijaju bronhijalna astma i različite upale. Devet od deset osoba koje su umrle od karcinoma pluća bili su pušači, dokazuje statistika.

Pored toga, pušenje utiče i na kardiovaskularni sistem i pušača i osoba koje se nalaze u njihovom okruženju.
„Duvanski dim dovodi do promjena na samim krvnim sudovima, oni postaju tanji, trombociti se mnogo lakše lijepe i zato dolazi do mnogo bržeg i lakšeg stvaranja plakova ‒ trombova. Zbog toga su organi slabije ishranjeni, osoba se osjeća zamoreno, ne može lijepo da spava", ističe Јelena. 

Stvoreni plakovi kod pušača mnogo češće izazivaju infarkt miokarda ili moždani udar. Važno je reći da ne postoji organ koji nije pogođen. Oni najizloženiji (pored pluća, srca, krvnih sudova) jesu koža, mozak, bubrezi, želudac.

„Na nivou bubrega dolazi do promjena na krvnim sudovima, slabije prokrvljenosti, samim tim usporena je filtracija", kaže Marko Krstić. Kako objašnjava, u želucu postoje različiti zaštitni faktori koji ga štite od agresivnog djelovanja hlorovodonične kiseline. Kod pušača se ti zaštitni prostaglandini mnogo manje sintetišu pa oni češće obolijevaju od čira na želucu i dvanaestopalačnom crijevu.

Duvan i koža

O štetnosti duvanskog dima za kožu govori i podatak da je Američka asocijacija za zaštitu životne sredine podijelila sve supstance koje djeluju na kožu na šest kategorija i jednu zasebnu grupu koju čine suspendovane čestice duvanskog dima i ugljen-dioksida. Tako sitne čestice ne mogu prodirati u dublje slojeve kože i lako se nakupljaju u folikulu dlake. Najčešće su obavijene karakterističnim policikličnim ugljovodonicima koji se nakupljaju u ćelijama kože.
„Tada slabi funkcija kolagena, elastina. Dolazi do promjena koje se manifestuju promjenama boje kože, smanjuje se njena elastična funkcija i podložnija je infekcijama", ističe Krstić.

Nikotin
Čist nikotin je uljasta, bezbojna tečnost, bez mirisa i ljutog ukusa. Prvi put je izolovan 1828. godine, a naziv je dobio još u 16. vijeku po francuskom istraživaču Nikotu. U Africi, Nigeriji i Kamerunu sok od nadzemnog dijela duvana i mahorke koristi se kao sastojak otrova za strijele, dok cvjetovi nekih vrsta duvana sadrže etarsko ulje veoma cijenjeno u industriji parfema.

Istraživanja potvrđuju da će, ukoliko se cigarete svakodnevno koriste, koža izgledati i do 14 godina starije. Smatra se da je štetni efekat duvanskog dima isti ili čak i veći nego onaj koje ima sunčevo zračenje.
„Kod duvanskog dima ne biramo da li ćemo biti izloženi, a kod sunčevog zračenja sami odlučujemo da li ćemo se izlagati", zaključuje Marko. 

Za i protiv elektronskih cigareta

„Svakako je zabluda da su elektronske cigarete bolje od konvencionalnih. One još uvijek nisu dovoljno ispitane, čak su i zabranjene u nekim zemljama ‒ Kanadi, Australiji, Singapuru, Brazilu, baš zbog nedovoljno podataka o njihovoj bezbjednosti", objašnjava Јelena.

Potvrđeno je da ti uređaji nisu efikasni kao način odvikavanja od pušenja, a pored toga mogu biti veoma opasni, naročito za djecu čiji roditelji koriste te preparate. Primjeri pokazuju da deca pronađu bočice sa nikotinom i zbog njegovog prijatnog, slatkog ukusa, taj sadržaj popiju, što je dovodilo do letalnih ishoda.

„Interesantan je podatak da kada pušite konvencionalnu cigaretu vi znate da ste počeli i završili sa pušenjem, a kod elektronske cigarete ta tečnost se može 'vući' unedogled, i iz tog razloga, pušač ne zna kada je završio", zaključuje sagovornica.

Čist duvan ili cigarete

Pušači često imaju dilemu: da li je bolje uzimati čist duvan ili fabrički proizvedene cigarete. Marko napominje da su nijanse u pitanju jer štetni efekti nikotina su tu. On ističe da se savremena duvanska industrija razvija tako da dodaje razne aditive kako bi nikotin brže stigao do mozga, ili proizvodi cigarete sa ukusom mentola koje pomažu da se dim lakše udiše, pa samim tim pušač može da uzme više cigareta u toku dana.

Postoje ljudi koji puše i koji su godinama zdravi, žive dugo. Postoje i oni koji nemaju nijedan porok i razbole se, pojedinačni faktori uvijek postoje.

"Treba gledati okruženje kao cjelinu, svako ima drugačije faktore rizika, ali dokazano je u velikim studijama da duvanski dim štetno utiče na zdravlje ljudi. Statistika je ovde neumoljiva", zaključuje Krstić.

Svjetski prvaci

Činjenica je da otrov čine doza i ekspozicija, dužina izlaganja supstanci. Najnoviji podaci potvrđuju da se u Srbiji godišnje popuši više od 2.800 cigareta po glavi stanovnika, što je svrstava među svjetske prvake. O nesagledivim posljedicama na prirodu govori i nevjerovatan podatak da se svake godine u svijetu posiječe blizu 600 miliona stabala drveća koje se koristi kao gorivo za sušenje duvana. Јedno drvo uništeno je u korist 300 cigareta.

Izvor: RTS