Austrija pokušava da rasplete tzv. Bosansku mrežu džihadista (VIDEO)
Akcija u kojoj su meta bili pojedinci iz bivše Јugoslavije obilježeni kao sljedbenici Mirsada Omerovića, tzv. Ebu Tejma, koji služi dvadesetogodišnju zatvorsku kaznu, u fokus je ponovo vratila priču o tzv. Bosanskoj mreži u srcu Evrope.
Mjeseci planiranja, desetine pretresenih objekata i 15 uhapšenih epilog su velike antiterorističke akcije u Beču i Gracu. Pored državljana Sirije, Bugarske i Makedonije, čak petoro uhapšenih je iz Bosne i Hercegovine.
- 800 policajaca iz gotovo svih jedinica u strukturi je učestvovalo. Radikalnom islamu i selafizamu nije mjesto u Austriji! Učinićemo sve što je u našoj moći, upotrijebićemo sve što imamo kako bismo se suprostavili tome, kaže Volfgang Sobotka, ministar unutrašnjih poslova Austrije
Najveći protivnik austrijskim vlastima u spremnosti za borbu protiv terorizma mogla bi biti upravo tzv. Bosanska mreža. Na njenom vrhu je Mirsad Omerović, poznatiji kao Ebu Tejma, propovjednik iz BiH, koji je, prošle godine, osuđen na 20 godina zatvora zbog regrutovanja mladih boraca za Islamsku državu. Između ostalog u njegovoj presudi stoji da je on “isprao mozak” desetinama mladih između 14 i 30 godina, te da je vremenom postao ključna figura ISIL-a u srcu Evrope.
- Ebu Tejma je posebno apostrofiran u slučaju Samre Kešinović i Sabine Selimović, svije maloljetne djevojčice koje su upućene na ratište u Siriji. Poznato je da Ebu Tejma djeluje preko Maoče i poznato je da je Ebu Tejma istureni igrač upravo ove vehabijske zajednice iz BiH, kaže DŽevad Galijašević, ekspert za terorizam.
Upravo ovaj slučaj dokaz je vlastima, tvrdi Galijašević, da je Mirsad Omerović Ebu Tejma, iznikao iz mreže u BiH koju niko, kako kaže, niti dira niti hapsi, a čiji se značaj konstantno umanjuje.
- Na zapadu postoji ubjeđenje da u našim bezbjednosnim agencijama i u Ministarstvu bezbjednosti rade ili ucijenjeni ljudi ili korumpirani ljudi, novcem koji se vrti oko terorističkih organizacija ili ljudi koji dijele iste vrijednosti sa terorističkim grupama, ističe Galijašević.
Dok čitava Evropa vodi bitku sa radikalnim islamistima, i dok se gotovo svaki teroristički napad na kontinentu može povezati sa BiH, zemlja u kojoj su terorističke ćelije javna tajna, a u kojoj su povratnici sa sirijskog ratišta okarakterisani kao opasni, i dalje nema jasnu strategiju borbe protiv ekstremističkih grupa na njenom tlu. Osim državne, analitičari smatraju, neophodna je ideološka borba u koju se mora uključiti zvanična Islamska zajednica u BiH.
- Moraju da ponude neke odgovore, mora se negdje ona uključiti zajedno sa državom. Ove mjere koje samo država provodi praćenjem finansijskih tokova, hapšenjem i represicnim mjerama ništa neće uraditi dugoročno, poručuje Velizar Antić, politikolog religije
Da BiH ima problem vidi se i na ažuriranoj listi terorističkih organizacija, koju je donio Savjet bezbjednosti UN-a. Od sedam, čak pet organizacija Islamske države ima kancelarije u Bosni i Hercegovini i to u Sarajevu, Zenici, Visokom i Travniku. Analitičari kažu – to nam je posljednja opomena.