Bijeljina: Agrarni fond isplatio sredstva za 90 proizvođača duvana (VIDEO)
AD "Duvan"u ovoj godini planira da organizuje proizvodnju na 290 hektara u Semberiji i 100-ak hektara u Posavini.
Proizvođači se žale na male premije, nisku otkupni cijenu duvana, a skup repromaterijal, zbog čega im je sve teže da ostvare zaradu. Otkupljivači koji moraju biti konkurentni sa cijenama i kvalitetom finalnog proizvoda da bi opstali na tržištu, smatraju da bi veći podsticaji doprinijeli suzbijanju crnog tržišta gdje, prema nezvaničnim procjenama, završi oko 30 odsto proizvedenog duvana.
Nekada je uzgoj duvana bio unosan. Prihodi dobri, a mala zaduženja.
Od jedne berbe proizvođači su izmirivali sve dugove i dokupljivali mehanizaciju, a sada, kažu, jedva pokrivaju troškove.
Poskupjelo đubrivo, gorivo, dnevnica radnika, a cijena duvana ostala ista.
Proizvodnja duvana po dunumu košta 500 maraka, pa je prosječna otkupna cijena za treću klasu od 3 marke ove industrijske biljke za poljoprivrednike neprihvatljiva jer je kutija cigareta nekada bila pola marke, a danas pet. Problem su i niske premije.
Milan Stanojević, proizvođač iz Velike Obarske kaže da u Federaciji BiH i zemljama regiona podsticaj za proizvođače duvana iznosi jedan evro po kilogramu, a u Semberiji isti podsticaj iznosi 35 feninga po kilogramu, što nije dovoljno, kako kaže, ni za pokrivanje troškova proizvodnje.
Povećanje podsticaja smanjilo bi crno tržište smatraju otkupljivači.
"Država bi imala veću korist kroz ubiranje prihoda kroz indirektne poreze, a organizatori veću proizvodnju i bolju ponudu prema kupcima i u količini i kvalitetu", kaže Svetozar Mihajlović, direktor preduzeća "Duvan" a.d. Bijeljina.
Organizatori proizvodnje predlagali su formiranje Fonda za duvan iz kojeg bi se nezavisno od Agrarnog fonda obezbijedili podsticaji za duvan na taj način što bi pušači izdvajali po jednu cigaretu iz svake paklice.
Ovaj model se, kažu, primjenjuje u Makedoniji i dao je odlične rezultate.