MANDIĆ: NIЈE BILO PLANIRANOG PROGONA NESRPSKOG STANOVNIŠTVA

"Nikada nisam vidio takav dokument, niti je bilo takvih stavova uoči rata", rekao je Mandić. Karadžić je u Haškom tribunalu optužen za genocid, zločin protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u BiH od 1992. do 1995. godine. Prema optužnici, Karadžić je bio "jedna od ključnih ličnosti udruženog zločinačkog poduhvata koji je za cilj imao protjerivanje Hrvata i muslimana sa područja koje je srpska smatrala svojim". Ispitujući unakrsno ovog svjedoka, Karadžić ukazuje na odgovornost muslimanske i hrvatske strane za sukobe u BiH. Karadžić je posebno insistirao na događaju od 25. marta 1992. godine kada su "pripadnici hrvatskih paravojnih trupa ubili oca i sina na benzinskoj pumpi u Bosanskom Brodu" i na zločin u Sijekovcu "gde su pobili sve živo, čak i stoku". "To je jedan u nizu događaja koji su uzimali maha u ratom zahvaćenom području. Rat se preko Save i Une sve više prelivao iz Hrvatske u BiH i takvih incidenata je bilo sve više", rekao je Mandić. Na Karadžićevo pitanje "Da li se sjećate da tu bulumentu niko nije zaustavio, ni ЈNA, ni policija, ni srpske paravojne trupe, koje nisu ni postojale", Mandić je odgovorio: "BiH je bila u problemima i ona nije branjena. Hrvati i muslimani nisu htjeli vojsku, Srbi su htjeli Јugoslaviju i svako je htio da ide svojim putem". Pretresno vijeće nije prihvatilo da se u spise uvedu transkripti sa suđenja Mandiću u Sudu BiH gdje je on pravosnažno oslobođen svih optužbi za ratni zločin, ali je dozvolilo da optuženi s tim u vezi postavlja pitanja. Mandić je potvrdio da "nema sumnje da su barikade u Sarajevu 1. marta 1992. podignute zbog ubistva oca mladoženje na Baščaršiji", a ne zbog referenduma o nezavisnosti BiH. On je potvrdio i da je ubica Ramiz Delalić nakon toga "gostovao na televiziji". Tužilaštvo BiH teretilo je Mandića i da je, kao pomoćnik ministra za unutrašnje poslove Alije Delimustafića, izazvao sukob u Centru za obrazovanje kadrova MUP-a BiH na Vracama. Mandić je i pred haškim sudijama posvjedočio da je direktor Centra Husein Balić "zabranio da 400 učenika ode kući za vikend" i da su oni postali taoci u momentu sukoba srpskih specijalaca i kursista, inače već obučenih policajaca, koji su im postavili zasjedu. On je rekao da je u BiH "ratovao svako protiv svakoga", a na pitanje da li su se sukobile neformalne formacije ili organizovane grupe, Mandić je odgovorio da su "ratovale i organizovane i neorganizovane trupe". Svjedok je potvrdio da je RS proglašena 9. januara 1992. godine i da do 27. marta nije imala organe vlasti. "Svi smo se nadali da će ostati zajednička država i da će se, preko Lisabonskog i Sarajevskog sporazuma rukovodstvo dogovoriti i da neće biti rata", rekao je Mandić. Suđenje Karadžiću biće nastavljeno u utorak, 13. jula. Mandiću je odobreno da se za vikend vrati u Beograd, a prema procjeni sudija, njegovo svjedočenje biće završeno do kraja iduće sedmice.