SE: Nedostatak političke volje u BiH za izgradnju inkluzivnog društva
U trećem izvještaju o BiH Komisija pozdravlja činjenica da su politički predstavnici do sada brzo osudili napade na povratnike u slučajevima kada dođe do takvih incidenata.
Kao pozitivno istaknuto je da je revidirana strategija za sprovođenje Aneksa sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma o pravima povratnika, fokusirajući se na podršku za stanovanje, infrastrukturu i zapošljavanje.
S cilju smanjenja nivoa međuetničke diskriminacije i zločina iz mržnje vlasti su za sudije, tužioce i policajce obezbijedile obuku o primjeni Zakona o zabrani diskriminacije i borbi protiv zločina iz mržnje, navode iz Komisije Savjeta Evrope.
U izvještaju se pominju mjere preduzete za rješavanje problema diskriminacije na nacionalnoj osnovi u oblasti penzijskog prava, olakšavanje pristupa identifikacionim dokumentima za pripadnike romske zajednice, kao i podrška upisu djece Roma u škole.
Iz Komisije navode da je, uprkos njenoj preporuci iz prethodnog izvještaja, "etnička segregacija obrazovnih sistema i dalje na snazi, a političke elite tri glavne etničke grupe ne pokazuju spremnost da prihvate integrisane škole".
"Okončanje svih oblika etničke segregacije u školama je vjerojatno jedan od najvažnijih zadataka za BiH. To je od apsolutno suštinskog značaja s ciljem izgradnje inkluzivnog društva i način da se buduće generacije poštede prokletstva etničke mržnje i nesloge", izjavio je predsjedavajući Komisije Savjeta Evrope za borbu protiv netolerancije i rasizma Kristijan Ahlund.
Međuetničke tenzije su, prema izvještaju Komisije, i dalje na opasno visoke u zemlji, a politički diskurs, uključujući i medije, i dalje karakteriše česta upotreba govora mržnje, dok reakcija vlasti gotovo ne postoji.
U izvještaju se dodaje da nije zabilježen napredak prema izvršavanju odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić i Finci protiv BiH" i da Ustav BiH i dalje vezuje podobnosti za kandidovanje na određene visoke političke položaje uz etničku pripadnost.
Komisija zaključuje da je Institucija ombudsmana nedovoljno ojačana kadrovski, te da je primijenjeno samo oko polovine preporuke te institucije.
U izvještaju se ukazuje i na činjenicu da je efikasnost Institucija ombudsmana potencijalno ugrožena novim zakonom koji je predložen, a koji bi mogao uticati na njegovu finansijsku nezavisnost.
Komisija Savjeta Evrope daje niz preporuka među kojima se kao najprioritetniji ističu poziv da se okončaju svi oblici segregacija u školama i radi na razvoju i primjeni zajedničkog jezgra nastavnih planova i programa, te jačanje kapacita Institucije ombudsmana uz obezbjeđivanje potpune finansijske nezavisnosti te institucije od vlasti.
Ova dva pitanja trebalo bi da budu prioritetno riješena i biće predmet nagdledanja Komisije Savjeta Evrope za borbu protiv netolerancije i rasizma u naredne dvije godine, navodi se u izvještaju.
Komisija Savjeta Evrope za borbu protiv netolerancije i rasizma jeste tijelo za zaštitu ljudskih prava koje se sastoji od nezavinsih eksperata, koji nadgledaju i sačinjavaju izvještaje o državama članicama kada je riječ o problemu rasizma, ksenofobije, netolerancije i diskriminacije po osnovu rase, etničke pripradnosti, državljanstva, religije i jezika.
Izvor: SRNA