latinica  ћирилица
24/04/2017 |  12:04 ⇒ 12:05 | Autor: RTRS

Zavisnost od društvenih mreža teža od alkohola ili droge?

U posljednjih nekoliko godina, vatreni korisnici društvenih mreža počeli su da traže pomoć stručnjaka da bi riješili problem bolesti zavisnosti, za koju stručnjaci kažu da je jača od alkohola ili narkotika.
Fejsbuk (Foto: epa/Julian Sratenschulte) -
Fejsbuk (Foto: epa/Julian Sratenschulte)

Terapeuti sada nude razna savjetovanja, osmislili su tretmane za detoksikaciju, a pojavljuju se kompanije koje se bave pomaganjem ljudima da ispune dan drugim sadržajima, što bi ih odvratilo od kompulzivnog posećivanja internet-stranica.

Ako ne možete da odolite posećivanju Fejsbuka, Snepčeta, Instagrama ili drugih društvenih mreža, a uznemireni ste ako ne možete da provjerite obavještenja na svom pametnom telefonu kada nemate signal, možda vam treba pomoć.

Nudi se širok spektar usluga i tretmana koje zavisnici od društvenih mreža mogu da probaju da bi se rješili te navike. Cijena je oko 150 dolara po satu, a duži i višednevni „detoks tretman“ može da košta i više od 500 dolara, piše Bi-Bi-Si.

Kod terapeuta Nejtana Driksela u Hjustonu, u Teksasu, u posljednjih nekoliko godina broj pacijenata koji traže pomoć zbog zavisnosti od društvenih medija porastao je za 20 odsto i sada oni čine gotovo polovinu njegovih pacijenata.

„Na neki način, psihološki uticaj koji uzrokuju Fejsbuk, Snepčet i druge digitalne platforme može biti teže lečiti od drugih priznatih bolesti zavisnosti. Ovo je gora zavisnost od alkohola ili droga jer je mnogo zanimljivije i nema stigme iza toga“, otkriva Driskel.

Zavisnost od društvenih medija nije priznata kao zvanični poremećaj u medicinskim klasifikacijama kao što su Američke psihijatrijske asocijacije za dijagnostiku i Statistički priručnik mentalnih poremećaja, koji se smatra zlatnim standardom u dijagnostici mentalnih poremećaja. Ipak, neki terapeuti, uključujući Driskela, liječe pacijente istim metodama koje bi koristili za liječenje drugih bolesti zavisnosti.

„Vikend ili sedmodnevni 'detoksi', koji često uključuju boravak u prirodi, pomažu pacijentima da se 'isključe' sa uređaja i mogu da budu dobar prvi korak. Dobro je kada u procesu detoksikacije ponovo dobijete svoj um, ali onda se vratite u isti život kao i ranije, što može da ometa napredak“, navodi Driskel.

Kompanija „Tokspejs“ iz Njujorka nudi savjetovanje sa svojih 1.000 onlajn terapeuta.

Potpredsjednik kompanije Linda Sako kaže da su 2016. pokrenuli program u trajanju od 12 nedjelja za ljude koji se bore sa tim zavisnostima. Kompanija nudi terapiju tekstualnim porukama za 138 dolara mjesečno, pa do 396 dolara za terapiju kroz razgovor uživo.

„Klijenti koriste pametne telefone za održavanje terapijskih sastanaka, a mi ih učimo kako da koriste telefon na 'pažljiviji' način. Većina ljudi se okreće terapiji nakon brojnih neuspješnih pokušaja da se sami izbore sa tim problemom“, objašnjava Sako.

U Londonu, Orijana Felding osnovala je kompaniju „Didžital detoks“ 2014. godine a danas sarađuje sa kompanijama čiji zaposleni imaju problem sa korišćenjem društvenih medija.

Programi započinju individualnim radom, a zatim zaposleni prolaze kroz prilagođene onlajn module. Te sesije se u proseku naplaćuju 748 dolara dnevno, a izvršni funkcioneri kompanija se mogu prijaviti i za dodatne radionice koncentrisane na povećanje produktivnosti.

U Berlinu, firma „Oftajm“ sarađuje s korisnicima tako što ih kontroliše putem aplikacija, a nude i razne radionice za detoksikaciju „licem u lice“.

„Ljudi imaju tendenciju da tu naviku nazivaju zavisnošću, prije nego što o tome razmišljaju kao o nedostatku ravnoteže“, otkriva psiholog Aleksander Stejnhart, koji je osnovao „Oftajm“ 2014. godine.

Izvor: RTS, Bi-Bi-Si