SЈEĆANjE NA ŽRTVE "OLUЈE"

U Hramu Svete Trojice u Banjaluci danas je služen parastos poginulim srpskim civilima i vojnicima u vojnoj akciji "Oluja", u okviru obilježavanja 15 godina od progona oko 220 000 Srba iz Republike Srpske Krajine. Parastosu su prisustvovali izaslanik predsjednika Republike Srpske Siniša Karan, savjetnik premijera RS Savo Lončar, predstavnici Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas", delegacije Narodne skupštine RS, republičkih nevladinih organizacija, Trećeg pješadijskog (Republika Srpska) puka Oružanih snaga BiH, te porodice nestalih iz Krajine. Nakon parastosa delegacije su položile vijence na spomeniku poginulim borcima na groblju Sveti Pantelija u Banjaluci, a zatim je organizovan komemorativni skup u prostorijama Kola srpskih sestara. I u Crkvi Svetog Marka u Beogradu služen je parastos poginulim srpskim civilima i vojnicima stradalim u "Oluji". Parastos je služio patrijarh srpski Irinej, a pored Srba izbjeglih iz Hrvatske prisutni su bili i predsednik Srbije Boris Tadić i potpredsjednik Vlade Srbije Јovan Krkobabić. Patrijarh Irinej je pozvao okupljene da se pomole za duše ubijenih Srba čija je "jedina krivica bila to što su bili pravoslavni i što su bili Srbi". Prije petnaest godina u vojnoj operaciji "Oluja", na području Republike Srpske Krajine u Hrvatskoj, ubijeno je i nestalo blizu 2.000 Srba, a protjerano oko 220.000, dok su u nastavku akcije BiH, pod nazivom "Maestral", hrvatske i muslimanske snage, ubile još 655 i prognale oko 125.000 srpskih stanovnika. Dan kasnije, 5. avgusta hrvatska vojska je ušla u gotovo potpuno napušten i prethodno žestoko granatiran Knin, u kojem je prije "Oluje" živjelo više od 90 odsto Srba. Za samo nekoliko dana slomljen je otpor Srpske vojske Krajine, koja je brojala oko 30.000 vojnika. Narod Republike Srpske Krajine, više od 200.000 ljudi, natjeran je na povlačenje u pravcu Srbije i Republike Srpske, pri čemu su izbjegličke kolone bile pod dejstvom hrvatske artiljerije i vojnog vazduhoplovstva. Oni koji su ostali, a riječ je o civilima, uglavnom starijim i nemoćnim osobama, bili su izloženi teroru i nakon formalnog završetka operacije "Oluja" 7. avgusta. Tadašnji komandant civilne policije mirovnih snaga UN za područje Knina, general Alan Goran, na kraju svoje misije napisao je u izvještaju da je policija UN na tom području, nakon dolaska hrvatskih snaga, pronašla 128 ubijenih srpskih civila i 73 odsto uništenih kuća. Prema podacima Dokumentaciono-informativnog centra "Veritas" u akciji hrvatske vojske nestalo je blizu 2.000 osoba, dok je Hrvatski helsinški odbor saopštio da je u toku operacije "Oluja" ubijeno 670 civila. "BRIONSKI TRANSKRIPTI" Takozvani "brionski transkripti" sa sastanka hrvatskog predsjednika Tuđmana sa vojnim i državnim rukovodstvom, uoči "Oluje", otkrivaju detalje plana oružanog napada na područje Krajine. Ostala je upečatljiva Tuđmanova rečenica "da Srbe treba udariti tako snažno da nestanu". Vjerodostojnost transkripta je potvrđena, a na osnovu njih, Haško tužilaštvo je u proširenoj optužnici protiv hrvatskih generala Čermeka i Markača, optužilo "brojne imenovane i neimenovane, vojne i državne dužnosnike" za krivično djelo zločinačkog udruživanja s ciljem "prisilnog i trajnog eliminisanja srpskog stanovništva iz regiona Krajina". Koncept rješenja takozvanog "srpskog pitanja" u Hrvatskoj, Franjo Tuđman davno je opisao u svojoj knjizi "Bespuća povijesne zbiljnosti", u kojoj objašnjava da "nasilne, pa i genocidne promjene, dovode do etničke homogenizacije pojedinih naroda, do većeg sklada nacionalnog sastava pučanstva i državnih granica pojedinih zemalja, pa to može imati pozitivne učinke na kretanja u budućnosti, u smislu smanjivanja razloga za nova nasilja i povod za nove sukobe i međunarodne potrese". Tuđman je progon Srba nakon "Oluje", kojim je po njegovom mišljenju završeno etničko čišćenje prostora bivše Republike Srpske Krajine, opisao u govoru na otvaranju Ratne škole "Ban Јosip Јelačić" u Zagrebu 14. decembra 1998. godine: "Srpsko smo pitanje, dakle riješili, neće više biti 12 posto Srba ili 9 posto Јugoslovena, kao što ih je bilo. A hoće li ih biti tri ili pet posto, to ne znači ugrožavanje hrvatske države", rekao je tada Tuđman. Za zločine počinjene u "Oluji" tužilaštvo Haškog tribunala optužilo je trojicu hrvatskih vojnih i policijskih generala, Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak. Suđenje je u toku, a tužilaštvo je za Gotovinu tražilo 27 godina zatvora, za Markača 23, a za Čermaka 17 godina. Dan kada je počela operacija "Oluja" Hrvatska obilježava kao državni praznik, dok isti datum raseljeni Srbi posvećuju sjećanju na svoje stradale sunarodnike. Hrvatska je krajem juna 1998. usvojila Plan za povratak izbjeglica i prihvatila principe na kojima je insistirala međunarodna zajednica, posebno UNHCR. Povodom 15. godišnjice stradanja Srba u agresiji Hrvatske vojske na Srpsku Krajinu, u avgustu, 1995. godine, ispred Sabornog Hrama Hrista Spasitelja u Banjaluci sinoć je prisluženo 7 000 svijeća. U Banskom dvoru otvorena je izložba fotografija pod nazivom "Egzodus Krajišnika", koja će trajati do 11. avgusta. ŠTRBAC RAZOČARAN PREDLOŽENIM KAZNAMA ZA HRVATSKE GENERALE Direktor beogradskog Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac izjavio je danas da je razočaran predloženim kaznama za hrvatske generale, kojima se pred Haškim tribunalom sudi za zločine počinjene nad Srbima u vojnoj akciji "Oluja". "Očekivali smo da će bar za jednog od njih biti predložena doživotna kazna, jer 'Oluja' je, po mnogim stručnjacima, jedini događaj na području Hrvatske koja ima kapacitet genocida", rekao je Štrbac novinarima u Banjaluci. Pred Haškim tribunalom sudi se hrvatskim generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču. HRVATSKA SLAVI DAN POBЈEDE Premijerka Hrvatske Јadranka Kosor čestitala je građanima Hrvatske praznik Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan branilaca koji se obilježava 5. avgusta, kada je 1995. godine okončana akcija hrvatske vojske "Oluja". "S ponosom se sjećamo najsjajnije pobjede Hrvatske vojske nad politikom agresije i okupacije", piše u čestitki premijerke Kosor koju prenosi agencija Hina. Kosor jučerašnju izjavu srbijanskog predsjednika Borisa Tadića o Oluji kao zločinu koji se ne smije zaboraviti ocijenila je ničim novim i već viđenim. Rekla je da je tom akcijom konačno vojno pobijeđena velikosrpska Miloševićeva politika. Bilo bi dobro da i u Srbiji toga konačno postanu svjesni, smatra Kosorova. Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić uputio je čestitku predsjedniku Republike Hrvatske Ivi Јosipoviću i građanima Republike Hrvatske povodom 15. godišnjice akcije Oluja i , kako se taj događaj u hrvatskoj obilježava, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti Republike Hrvatske. “Zadovoljstvo mi je i čast da Vama i građanima Republike Hrvatske mogu uputiti iskrene čestitke povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, dana najveće hrvatske vojne pobjede u Domovinskom ratu, kojom ste na najbolji način pokazali kako se brane domovina i vrijednosti slobodnog demokratskog svijeta", navodi se, između ostalog, u čestitki Željka Komšića.