Prekinuta sjednica Predstavničkog doma PS BiH, nastavak 5 jula
U nastavku sjednice 5. jula biće glasano o svim tačkama dnevnog reda današnje sjednice, a potom će biti održana nova sjednica Predstavničkog doma.
Prije prekida sjednice poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH obavili su raspravu o Prijedlogu zakona o parlamentarnom nadzoru.
Poslanik SDS-a Borislav Bojić je tokom rasprave istakao da je riječ o zakonu koji bi trebalo da ima pozitivan uticaj na razvoj političkog sistema BiH te da ponudi dobar alat Parlamentarnoj skupštini BiH, kako bi mogla da vrši svoju kontrolnu ulogu.
On je naglasio da je dosadašnja praksa pokazala da je neophodno donošenje takvog zakona, ističući da je riječ o kompromisnom rješenju u pravcu jačanja pozicije Parlamentarne skupštine BiH, te da će se, ukoliko bude potrebe, zakon dalje dorađivati tokom primjene.
Poslanik SBB Damir Arnaut rekao je da se u amandmanskoj fazi može govoriti o proširivanju nekih odredbi ovog Prijedloga zakona i zatražio da se utvrdi šta se desilo sa mišljenjem zakonodavno-pravnog sektora.
Predstavnički dom razmatrao je i Izvještaj o provođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije /CIK/ BiH, koji je parlamentu podnijela ova komisija.
Predsjednik CIK-a Irena Hadžiabdić zamolila je poslanike da obrate pažnju na izvještaj, koji sadrži retrospektivu svih aktivnosti, koje je komisija radila u prošloj godini.
Poslanik kluba Nezavisni blok Sadik Ahmetović je tokom rasprave o Informaciji Kolegijuma sekretarijata u vezi s realizacijom zaključka Zajedničke komisije za administrativne poslove, ukazao da taj novoformirani klub nema prostorije u zgradi Parlamenta BiH.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Šefik DŽaferović odbacio je insinuacije na njegov račun u vezi sa problemom nedostatka radnih prostorija za poslanike Nezavisnog bloka.
Zamjenik predsjedavajuećeg Predstavničkog doma Borjana Krišto je predložila da se za rješavanje ovog pitanja sazove sjednica Zajedničke komisije za administrativne poslove.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto ocijenila je da je Prijedlog zakona o dopuni Izbornog zakona BiH, koji je predložio poslanik SDP-a Denis Bećirović, kojim se predviđa zabrana osuđenima za ratne zločine da budu birani na izborima, nije u skladu sa Ustavom BiH
Prema njenim riječima, u Ustavu BiH, kao najvišem pravnom aktu, navedeno je da se nijedna osoba koja izdržava kaznu, koju je izrekao Haški tribunal i nijedna osoba, koja je pod optužbom suda ili koja se oglušila o poziv da se pojavi pred sudom, ne može kandidovati, niti obavljati imenovanu ili izabranu funkciju.
"Sadašnji Izborni zakon jednim je dijelom prepisao odredbe Ustava BiH, s tim da je išao i šire i ograničio je i aktivno i pasivno biračko pravo, što je suprotno Ustavu BiH", upozorila je Borjana Krišto.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Mladen Bosić smatra da je riječ o ispolitizovanom pitanju, navodeći da su ljudi koji su već izdržali kazne o kojima govori Bećirovićev prijedlog, već glasali ili birani na izborima u BiH.
"Nećemo ovo podržati, jer se ovakvim rješenjem može napraviti više problema", rekao je Bosić.
Šef Kluba poslanika SDS-a Aleksanda Pandurević podsjetila je na presudu Evropskog suda za ljudska prava, koji je u jednom od predmeta zaključio da se pasivno biračko pravo može ograničiti samo za zatvorenike.
Podršku Bećirovićevom prijedlogu dao je poslanik A-SDA Јasmin Emrić, koji smatra da je potrebno spriječiti ponavljanje slučaja Fikreta Abdića, koji se nakon izdržane kazne za ratni zločin kandidovao i izabran na prošlim lokalnim izborima u BiH.
Obrazlažući predloženi zakon Bećirović je rekao da se radi o pravnom, ljudskom, moralnom i civilizacijskom pitanju za cjelokupno društvo.
On je ocijenio da interes svakog od naroda u BiH nije da ga predstavljaju pravosnažno presuđeni ratni zločinci.
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma nije podržala predloženi zakon o dopuni Izbornog zakona BiH.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH obavio je raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH.
Predloženim izmjenama i dopunama zakonski se reguliše da vozila hitne pomoći i vatrogasne službe imaju prednost u odnosu na vozila pod pratnjom.
Predlagač ovog zakonskog akta je poslanik SBB-a Damir Arnaut podsjetio je tokom rasprave da je Prijedlog izmjena i dopuna zakona prošao dvije faze u nadležnoj komisiji koja je dala pozitivno mišljenje.
Arnaut je dodao da podržava amandman poslanika SDP-a Saše Magazinovića koji se odnosi na ispravku teksta zakona koji se odnosi na razliku između vozila sudske policije i zatvorske straže.
"To je meni prihvatljivo kao predlagaču. Naravno, ne dobijaju prednost nad vozilima hitne pomoći i vatrogasnim vozilima i amandman ne tretira materiju Prijedloga zakona", rekao je Arnaut.
On je podržao i amandman tehničke prirode poslanika NDP-a Momčila Novakovića.
Poslanici su u dnevni red sjednice uvrstili i informaciju o zaštiti imovine starih deviznih štediša, shodno presudi Suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju Alić.
Šarović je, u dijelu sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH posvećenom poslaničkim pitanjima, rekao da je u vezi sa strategijom postignuta saglasnost sa resornim ministarstvima u Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/.
Odgovarajući na pitanje poslanika SDS-a Aleksandre Pandurević dokle se došlo u izradi zakona o transparentnosti vlasništva nad medijima u BiH, ministar komunikacija i transporta BiH Ismir Јusko rekao je da je Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju definisano da BiH mora svoje zakonodavstvo iz oblasti komunikacija i medija uskladiti sa regulatornim okvirom EU.
Јusko je izrazio očekivanje da će nacrt zakona o elektronskim komunikacijama uskoro biti dostavljen Savjetu ministara BiH na utvrđivanje, dok se završetak nacrta zakona o elektronskim medijima očekuje u naredna dva mjeseca.
Јedno od postavljenih pitanja Savjetu ministara odnosilo se na zaključivanje ugovora između BiH i Islamske zajednice u BiH, a postavio ga je poslanik SDP BiH Denis Bećirović, koji je podsjetio da su ovakvi sporazumi zaključeni sa Katoličkom crkvom i Srpskom pravoslavnom crkvom.
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac rekla je da je od Predsjedništva BiH dobila informaciju da je završeno usaglašavanje teksta osnovnog ugovora sa Islamskom zajednicom u BiH sa primjedbama, koje je dao predsjedavajući Predsjedništva Mladen Ivanić, a da je u toku usaglašavanje sa primjedbama, koje je dao hrvatski član Dragan Čović.
Bećirović je rekao da ne vidi razloga za optimizam navodeći da je očigledno da najmanje jedan od tri člana Predsjedništva pravi opstrukcije u vezi sa ovim ugovorom
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH okončao je danas tematsku sjednicu o Informaciji o stanju pravosuđa u BiH, s posebnim osvrtom na borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, a o zaključcima će se poslanici izjašnjavati na jednoj od narednih sjednica doma.
Poslanici su većinom glasova odlučili da do iduće sjednice Kolegijum i Prošireni kolegijum pregledaju sve zaključke i pokušaju da naprave sublimirani prijedlog zaključaka o kojem bi se izjasnio Predstavnički dom.
To ne isključuje mogućnost da svaki poslanik koji je nezadovoljan prijedlogom sublimiranih zaključaka Kolegijuma i Proširenog kolegijuma insistira na svojim zaključcima.
U toku rasprave o ovoj tački dnevnog reda poslanik NDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Momčilo Novaković rekao je da je u BiH institucionalna neuređenost pravosuđa i da je kontrola nad njim, praktično, prešla u ruke nosilaca prije svega izvršne, ali i nekih iz zakonodavne vlasti.
Prema njegovim riječima, takvu kontrolu nad radom pravosuđa nemaju građani, odnosno oni koji najviše osjećaju posljedice djelovanja ili nedjelovanja sudske vlasti.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Borjana Krišto iz HDZ-a BiH smatra da je potrebno donijeti novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu /VSTS/ BiH, čiji bi sastav bio nacionalno izbalansiran, a čije bi članove trebalo da bira Parlamentarna skupština BiH na prijedlog sudija.
Ona je istakla da je neravnopravna nacionalna zastupljenost u pravosudnim institucijama..
Ona je ukazala i na činjenicu da je najznačajnije zakone iz ove oblasti nametnuo visoki predstavnik u BiH, te da je međunarodna zajednica imala direktan uticaj na zakonska i kadrovska rješenja.
Borislav Bojić iz SDS-a, braneći zaključak svoje stranke koji je iznijela predsjedavajuća Kluba poslanika ove stranke Aleksandra Pandurević, da Predstavnički dom treba da imenuje glavnog tužioca BiH, naveo je da se to može učiniti dvotrećinskom većinom čime bi bila spriječena zloupotreba, a istaknuta odgovornost Parlamentarne skupštine BiH.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Šefik DŽaferović protiv je imenovanja glavnog tužioca BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH, jer bi, prema njegovom mišljenju, time bilo dodatno razbijeno jedinstvo u pravosudnom sistemu.
On je predložio formiranje vrhovnog suda BiH, priznavši da za to sada nema političke saglasnosti.
Predsjedavajući Kluba poslanika HDZ-a BiH Nikola Lovrinović predložio je da Kolegijum pregleda sve zaključke koji su danas predloženi, a da se o njima glasa na narednoj sjednici.
Poslanik HDZ-a BiH Predrag Kožul problematizovao je procesuiranje ratnih zločina, jer smatra da ono nije dosljedno što duboko razara društvo u BiH.
On tvrdi da se na suđenjima pripadnicima HVO koristi Krivični zakon BiH, a pripadnicima drugih naroda krivični zakon bivše SFRЈ.
Poslanik Nezavisnog bloka Senad Šepić smatra da Informacija o stanju pravosuđa u BiH nije dobra, te da je riječ samo o blijedoj statistici, bez smjernica kako to stanje može biti popravljeno.
Na kraju rasprave predsjednik VSTS-a Milan Tegeltija pozvao je političare da ne vrše pritisak na pravosuđe.
On je izrazio nadu da će zaključci koji će biti doneseni na osnovu današnje rasprave pomoći u poboljšanju rada pravosuđa.
U toku rasprave došlo je do verbalnog sukoba DŽaferovića i Arnauta.
Na DŽaferovićevu primjedbu da se drži tačke dnevnog reda, Arnaut je odgovorio da će "ukoliko ga isključi imati problem".
DŽaferović je na to rekao da je Arnautov istup shvatio kao prijetnju.
Po okončanja tematske sjednice, DŽaferović je dao pauzu nakon koje će biti održana još jedna sjednica Predstavničkog doma.
Ministar pravde u Savjetu ministara BiH Јosip Grubeša rekao je da statistika kaznene politike sudova u BiH za koruptivna krivična djela potvrđuje da ovakva krivična politika u BiH ne samo da ne može da donese značajne rezultate u borbi protiv korupcije već da čak djeluje stimulativno na počinioce krivičnih djela.
On je u obraćanju poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na tematskoj sjednici o Informaciji o stanju u pravosuđu u BiH, s posebnim osvrtom na borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, istakao da sudovi nisu koristili represiju koju im je zakonodavac stavio na dispoziciju.
"Sudovi su najčešće posezali za uslovnom osudom kao mjerom upozorenja koja je po svojoj prirodi jedna od najblažih alternativnih sankcija", pojasnio je Grubeša.
Prema njegovom mišljenju, sve je to dovelo do kulminacije problema koje neki nisu htjeli vidjeti ranije.
On smatra da činjenice koje je iznio jasno poručuju da je obaveza svih da bude uspostavljen efikasan zakonski okvir za procesuiranje krivičnih djela, pogotovo najtežih.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Mladen Bosić iz SDS-a smatra da su glavni problem u BiH kriminal i korupcija i pravosuđe koje ih štiti.
Bosić je, u okviru diskusije na tematskoj sjednici Predstavničkog doma o Informaciji o situaciji u oblasti pravosuđa u BiH, sa posebnim osvrtom na borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, naveo da se kriminalom i korupcijom u BiH izvlače milioni KM kojima se kupuju glasovi građana.
Bosić smatra da je najveća odgovornost za situaciju u pravosuđu u BiH na Parlamentarnoj skupštini BiH koja je zadužena da donosi zakone u ovoj oblasti.
Aleksandra Pandurević, predsjedavajuća Kluba poslanika SDS-a u Predstavničkom domu, na čiju je inicijativu i zakazana ova tematska sjednica, rekla je da u BiH nema efikasnog sistema u borbi protiv kriminala i korupcije.
"Mora biti promijenjen način ocjenjivanja pravosuđa, pa umjesto pojedinaca treba ocjenjivati rad institucija. Glavnog tužioca treba birati u Parlamentarnoj skupštini BiH", smatra Pandurevićeva.
Poslanik SDP-a Denis Bećirović smatra da je ovu tematsku sjednicu trebalo pripremiti na mnogo ozbiljniji način, a da Informaciju treba odbiti.
Poslanik SBB-a Damir Arnaut smatra da ova informacija nije dobila pozitivno miššljenje Ustavnopravne komisije ovog doma i da je treba vratiti Ministarstvu pravde BiH na doradu.
Prema njegovom mišljenju, organizovani kriminal i korupcija u Informaciji nisu dotaknuti.
Izvor: SRNA