X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
27/06/2017 |  08:48 | Izvor: RTRS

Zašto siromašni ljudi kraće žive od bogatih?

Sve više podataka ukazuje na vrlo uznemirujuću pojavu: uprkos ogromnom napretku medicine, tehnologije i obrazovanja, razlika u životnom vijeku između imućnih i siromašnih Amerikanaca oštro se povećava.
Novčanik (ilustracija) -
Novčanik (ilustracija)

Siromašni ljudi zaostaju ne samo u prihodima nego i u dužini života, osnovnom mjerilu blagostanja. Početkom sedamdesetih šezdesetogodišnjak iz gornje polovine ljestvice primanja mogao je očekivati život 1,2 godine duži od vršnjaka iz donje polovine, pokazuju izvještaji Uprave za socijalno staranje. Godine 2001. njegov očekivani životni vijek bio je 5,8 godina duži od vijeka njegovog siromašnijeg vršnjaka.

Podaci novih istraživanja uznemiruju još više. Ekonomisti Brukingovog instituta iz Vašingtona utvrdili su da je razlika u očekivanoj dužini životnog vijeka između deset odsto najbogatijih i deset odsto najsiromašnijih muškaraca rođenih u trećoj deceniji 20. vijeka iznosila šest godina.

Za muškarce rođene trideset godina kasnije razlika se više nego udvostručila i iznosi četrnaest godina. Kod žena je ta razlika porasla sa 4,7 na 13 godina.

"Razlika je sada ogromna", kaže Gari Bertles, autor studije.

Teško je ukazati na jedan glavni uzrok, ali istraživači javnog zdravlja imaju neke odgovore. Posljednjih decenija pušenje je doprinjelo porastu ove razlike, tvrdi Endru Fenelon, istraživač iz Centra za kontrolu i sprečavanje zaraza. Džesika Ho s Univerziteta Djuk u sjevernoj Kaliforniji i on izračunali su da je pušenje odgovorno za petinu do trećinu razlike u očekivanom životnom vijeku između muškaraca sa fakultetom i onih sa srednjom školom, a kod žena za četvrtinu.

Uticaj gojaznosti nije tako pouzdano utvrđen. Razlika u stepenu gojaznosti između imućnih i siromašnih zapravo se smanjila od 1990. do 2010, saopštila je Nacionalna akademija nauka. Do 2010. bilo je gojazno oko 37 odsto odraslih s nižim primanjima, u poređenju s 31 odsto u gornjem dijelu ljestvice.

Ograničena dostupnost zdravstvu odgovorna je za smrt iznenađujuće malog broja prerano umrlih u SAD. U središtu razlike, kaže Elizabet H. Bredli, profesorka javnog zdravlja na Univerzitetu Јejl, jesu ekonomska i socijalna nejednakost, "a to visokotehnološka medicina ne može da izliječi".

Očekivani životni vijek za najsiromašnijih deset odsto muškaraca rođenih dvadesetih godina prošlog vijeka bio je 72,9 godina, a za istu grupu rođenu pedesetih 73,6, utvrdili su istraživači Brukingsa. Za deset odsto najimućnijih očekivana dužina života skočila je sa 79,1 na 87,2 godine.

Porast ove razlike znači da se socijalne povlastice više isplate imućnijima jer ih duže primaju. Prošlog ljeta Nacionalna akademija nauka zaključila je da su zbog različite dužine života američki najveći socijalni programi kao što su socijalno i zdravstveno osiguranje sve nepravedniji prema siromašnima.

Rđavo zdravlje siromašnijih Amerikanaca spustilo je SAD na dno ljestvice očekivanog životnog vijeka u bogatim zemljama. Uprava za socijalno osiguranje otkrila je, na primjer, da je očekivani životni vijek najbogatijih američkih šezdesetogodišnjaka tik ispod prosjeka Islanda i Јapana, zemalja s najdugovječnijim stanovništvom. Amerikanci s donje četvrtine ljestvice prihoda pak žive nešto duže od Poljaka i Čeha iz iste grupe.

Mnogi istraživači vjeruju da je razlika u očekivanom životnom vijeku počela da raste prije oko četrdeset godina, kada i jaz između prihoda. U Kanadi je pak između 1971. i 1996. broj umrlih od srčanih bolesti među muškarcima u najsiromašnijim gradskim sredinama oštro opao, pokazuje jedna studija iz 2002. godine.

U istom periodu u Kanadi se načelno smanjila i razlika u očekivanoj dužini života između imućnih i siromašnih. Studija o procentu pacijenata koji su pobijedili rak otkrila je da siromašni stanovnici Toronta preživljavaju češće od njihovih istovrsnika iz Detroita. Između grupa sa srednjim i visokim prihodima razlike nema.

"Velike društvene grupacije ne uživaju dobrobiti koje produžuju životni vijek", kaže Kristofer Mari s Instituta za mjerenje i procjenu zdravlja u Sijetlu. "Nemaju svi iste koristi od napretka."

Izvor: Nedeljnik.rs