Narodni poslanici o notarima- uzimaju previsoke naknade (VIDEO)
Notari uzimaju previsoke naknade, saglasni u republičkom Parlamentu. Zbog toga je, kažu poslanici, bilo slučajeva da građani idu u Federaciju, kako bi dobili jeftinije notarske usluge.
- Prema informacijama koje ja imam, pojedini notari u Banjaluci imaju promet milion maraka mjesečno, kaže Radovan Višković iz SNSD-a.
- Prosječna maksimalna primanja notara u BiH su 500.000 maraka u brutu. Da li je to mnogo ili ne? Gledajući iz ugla ministara i poslanika, koliko primaju, ipak je mnogo, istakao je Anton Kasipović, ministar pravde Republike Srpske.
Klub SNSD-a je zato predložio zaključak kojim bi Skupština obavezala Vladu da preispita uredbu koja reguliše notarske naknade.
Klub SDS-a zaključkom traži od Vlade da u roku od 90 dana imenuje notare, u skladu sa Odlukom o određivanju broja notara, jer ih sada, kažu, ima mnogo manje nego što je potrebno.
- Notari su dobili monopol na državnim poslovima, građani skuplju uslugu, a država je ostala bez prihoda. To je monopolistička kasta nad ovim poslovima, naglasio je Vokota Govedarica iz SDS-a.
Za mnoge je bila sporna i odredba kojom se starosna granica za obavljanje poslova notara pomjera na 70 godina.
- Hajde da idemo u te izmjene sljedeće godine. Neka stoji 90, 100 godina, ali hajmo povećati broj notara, smanjiti uslugu i reći da nemaju ekskluzivno pravo sklapanja ugovora samo notari, a znamo da nemaju nikakvu odgovornost ako ugovor nije valjan, kaže Darko Banjac, SDS-K.
Vlada će se zaključkom izjasniti o godinama starosti, do kojih notar može obavljati djelatnost, ali će i analizirati uredbu o notarskim naknadama, najavio je ministar Kasipović u završnoj riječi.
Rekao je da će svima koji su položili notarski ispit biti omogućeno da rade i da će uskoro biti organizovana i nova polaganja.
22.35- Predsjednik Komisije za koncesije Republike Srpske Radenko Đurica najavio je da bi do kraja godine trebalo da bude usvojen novi zakon o koncesijama.
U završnoj riječi o izvještaju Komisije za koncesije Republike Srpske o radu i finansijskom izvještaju za prošlu godinu, Đurica je naveo da će tim zakonom Srpska morati da bude pristupačnija investitorima, jer nije riječ samo o koncesionoj naknadi, već i novim radnim mjestima.
On je naglasio da je prioritet zaštita javnog interesa, te prihvatio sugestije narodnih poslanika da Komisija mora više biti na terenu i vršiti kontrole.
Narodna skupština Republike Srpske prethodno je izglasala povredu poslovnika nakon što je narodni poslanik Adam Šukalo konstatovao da Vlada Srpske nije ispoštovala zaključak Narodne skupštine od prije godinu dana da dostavi informacije o svim koncesijama od prvog zakona iz ove oblasti.
Potpredsjednik Vlade Srpske Anton Kasipović najavio je da će ujutru biti obavljene konsultacije u Vladi, te da će na sutrašnjem nastavku zasjedanja poslanike obavijestiti o tome kada će tražene informacije Vlada dostaviti.
Sjednica Narodne skupštine biće nastavljena sutra u 10.00 časova razmatranjem Izvještaja Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske o reviziji finansijskih izvještaja Јavnog preduzeća "Robne rezerve Republike Srpske" za 2015. godinu.
22.32- Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Željka Stojičić izjavila je da je uloga Komisije za koncesije, kao regulatornog tijela, veoma važna jer prati, nadzire i sprovodi politike definisane dokumentom o dodjeli koncesija, tako da promoviše privredne i druge mogućnosti za ulaganja putem koncesija.
Stojičićeva je navela da je od 2004. do prošle godine potpisano 109 ugovora o koncesiji, kojima je predviđena izgradnja hidroenergetskih objekata, zatim 101 ugovor kojim je predviđena izgradnja i korištenje gasovoda, geotermalnih voda, izvorske vode i slično, a iz oblasti poljoprivrednog zemljišta potpisano je 56 ugovora.
Ona je naglasila da su u Izvještaju Komisije za koncesije Republike Srpske o radu i finansijski izvještaj za 2016. godinu navedeni i određeni problemi, koji iziskuju potpisivanje aneksa ugovora.
Stojičićeva je dodala da je u prošloj godini naplaćeno 44,4 miliona KM koncesionih naknada, te da je Komisija navela da ima slučajeva da određeni koncesionari ne plaćaju, ili ne u potpunosti, koncesionu naknadu.
Poslanik Srpske radikalne stranke Republike Srpske Milanko Mihajilica rekao je da se ne može očekivati da bude finansijskih sredstava za mnoge oblasti ako se ne naplaćuje korištenje prirodnih resursa.
"Nije dovoljno da se konstatuje da se ne poštuje Zakon o koncesijama, da su koncesione naknade male. Zašto se ne raskidaju koncesioni ugovori?", upitao je Mihajilica.
On je zaključio da je potrebno odgovorno pristupiti promjeni trenutnog stanja, te donijeti zakon o korištenju prirodnih resursa, kao i dokument koji definiše koncesionu politiku.
Poslanik SDS-a Nade Planinčević smatra da je evidentno nedomaćinsko ponašanje u oblasti koncesija, odnosno da se godinama eksploatišu prirodni resursi bez plaćanja koncesija.
"Odakle nam pravo na ovakav odnos zbog budućih generacija?", upitao je Planinčević
21.12 - Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Miladin Stanić izjavio je da je kritična situacija kada je riječ o plaćanju koncesione naknade u poljoprivredi, te naveo da ukupna naknada na godišnjem nivou za koncesiju na poljoprivredno zemljište iznosi 750.000 KM.
"Podsticaji su 60 miliona KM. Ova Vlada nikada nije dovela u korelaciju plaćanje koncesione naknade i podsticaje u poljoprivredi", rekao je Stanić tokom rasprave o finansijskom i izvještaju o radu Komisije za koncesije Republike Srpske za prošlu godinu.
On je dodao da se podsticaji daju preduzećima koja ne plaćaju koncesionu naknadu.
"Kako to da nijedna lokalna zajednica nema u potpunosti riješeno pitanje koncesija na zemljište", upitao je Stanić.
Poslanik NDP-a Zdravko Krsmanović kaže da je Republika Srpska mala zajednica, koja ne može da pokrene proizvodnju bez kvalitetnog korištenja resursa.
On smatra da se neadekvatno koriste resursi, poput šume ili šljunka, bez plaćanja koncesionih naknada.
"Pljačka je kada neko krade resurs bez plaćanja koncesione naknade", istakao je Krsmanović.
20.00 -Predsjednik Komisije za koncesije Republike Srpske Radenko Đurica izjavio je večeras da je iznos uplaćenih koncesionih naknada prošle godine bio veći za više od 15 miliona KM u odnosu na 2015. godine. Predstavljajući u Narodnoj skupštini Srpske finansijski i izvještaj o radu Komisije za koncesije za prošlu godinu, Đurica je rekao da je ovo povećanje rezultat toga što je u prošloj godini zaključen veći broj ugovora o dodjeli koncesije u odnosu na 2015. godinu.
U prošloj godini zaključeno je 18 ugovora o dodjeli koncesija iz raznih oblasti.
Zaključeno je ukupno šest ugovora o koncesiji iz oblasti korišćenja poljoprivrednog zemljišta i vodnog dobra.
U oblasti korišćenja poljoprivrednog zemljišta iznos uplate koncesione naknade u budžet Republike Srpske bio je veći za 186.966 KM, što je rezultat povećanog obima kontrola i aktivnosti u vezi sa korišćenjem koncesionih dobara.
Komisija za koncesije u prošloj godini izvršila je ukupno 29 provjera rada koncesionara.
Provjere su izvršene u oblasti energetike, mineralnih resursa i poljoprivrede. U vezi sa tim izvršena je provjera rada koncesionara ili su dostavljeni izvještaji koncesionara o realizaciji koncesionih ugovora.
Nakon kontrola Komisije za koncesije i Poreske uprave u prošloj godini je bio primjetan kontinuirani nastavak neznatno većeg iznosa uplate u oblasti priređivanja igara na sreću.
19.00 - Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je Prijedlog strategije upravljanja otpadom za period 2017-2026. godina koja je osnovni dokument kojim se određuju dugoročni ciljevi upravljanja otpadom.
Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić rekla je da su u odnosu na nacrt prihvaćene primjedbe koje se odnose na korigovanje numeričkih podataka o broju stanovnika Srpske, kao i na realizaciju zajedničke deponije na području opštine Rogatica, a za koju je predložena deponija "Rudine".
18. 00 - Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Željka Stojičić izjavila je da je cilj izmjena Zakona o zaštiti od požara Srpske dodatna bezbjednost građana i imovine.
Ona je rekla da je preventiva ključni faktor u uređenju ove zakonske materije, te da predviđa i edukaciju djece i omladine u zaštiti od požara.
Stojičićeva je navela da je ovim nacrtom zakona istaknuta i potreba dugačijeg načina rada vatrogasno-spasilačkih jedinica.
Poslanik SNSD-a Snježana Kelečević smatra da je potrebno izvršiti drugačiju raspodjelu sredstava kada je riječ o vatrogasnim jedinicama u odnosu na sadašnju kojom je definisano da 40 odsto ide Vatrogasnom savezu, a 60 odsto jedinicama lokalne samouprave.
Prema njenim riječima, jedinicama lokalne samouprave treba dati veće nadležnosti u procjeni rizika od požara i u skladu s tim vršiti raspodjelu sredstava koja bi služila za tehničko opremanje vatrogasnih jedinica.
Poslanik SNSD-a Igor Žunić rekao je da ovaj nacrt zakona donosi novine kao što su propisivanje obaveza jedinicama lokalne samouprave da formiraju dimnjačarske službe, obaveze vlasnicima objekata u kojima se okuplja veći broj lica da sprovedu adekvatne mjere zaštite od požara, a uvodi se i termin vatrogasci - spasioci.
On smatra da je potrebno uzeti u obzir i saznanja lica sa terena koja bi se mogla ugraditi u tekst ovog zakona, kao i da je potrebno uvesti fizičku provjeru za lica koja se primaju za rad u vatrogasnim službama.
17.15 - Narodna skupština Republike Srpske nastavila je sa radom nakon redovne pauze raspravom o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti požara.
Predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske Srđan Obradović je prije pauze, obrazlažući ovaj akt, rekao da je analizom efekata primjene postojećeg Zakona o zaštiti od požara uočena potreba za izmjenu i dopunu pojedinih normi, da bi se na što bolji i efikasniji način dostigli ciljevi koji su se željeli postići njegovim usvajanjem.
15.23 - Razlozi za donošenje izmjena i dopuna Zakona o zaštiti od požara odnose se na potrebu propisivanja obaveze vlasnicima objekata u kojima se okuplja veći broj lica da sprovedu adekvatne mjere zaštite od požara za koje je potrebna saglasnost MUP-a, te obaveze za jedinice lokalne samouprave da formiraju dimnjačarske službe.
Predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova /MUP/ Republike Srpske Srđan Obradović, obrazlažući Narct zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od požara u Narodnoj skupštini Srpske, rekao da je analizom efekata primjene ovog zakona uočena potreba za izmjenom i dopunom pojedinih normi da bi se na što bolji i efikasniji način dostigli ciljevi koji su se željeli postići njegovim usvajanjem.
On je dodao da su razlozi i u povećanju odgovornosti projektanata zaštite od požara i projektantskih kuća koje izrađuju elaborate mjera zaštite od požara, podizanje nivoa svijesti o zaštiti od požara kod djece i omladine propisivanjem obaveze za predškolske i školske ustanove za utvrđivanje i sprovođenje programa edukacije zaštite od požara.
Obradović je rekao da se, radi povećanja efikasnosti gašenja požara, uvidjela potreba za promjenom posebnih uslova za zasnivanje radnog odnosa za vatrogasce na način da se starosna granica smanji sa 25 na 21 godinu, te da se preciznije definiše djelokrug rada vatrogasno-spasilačkih jedinica, kao i opis poslova vatrogasaca - spasilaca.
Poslanik Napredne Srpske koji djeluje u Klubu SDS-a Goran Đorđić postavio je pitanje da li dimnjačari koji rade taj posao imaju potreban sertifikat, kao i ko školuje dimnjačare, dodajući da samo u Brčkom postoji jedno odjeljenje koje školuje taj obrazovni profil.
U Narodnoj skupštini Republike Srpske u toku je redovna pauza koja će trajati do 17.00 časova.
15.00 - Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Obren Marković izjavio je danas da je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim djelatnostima Srpske multidisciplinarnog karaktera sa prihvatljivim odredbama.
On je naveo tokom rasprave u Narodnoj skupštini Srpske o ovom aktu da je predviđeno da se korisnik obavezuje da u sezoni plaća troškove distribucije energije i za vrijeme za koje nije preuzeo energiju, a koju je distributer doveo do njegovog mjernog uređaja.
Marković je naglasio da je to dobra odredba, te će u nekom zakonskom rješenju ovakva stvar biti definisana i kod vodosnabdijevanja.
Poslanik Napredne Srpske koji djeluje u Klubu SDS-a Goran Đorđić rekao je da bi se moglo desiti da se ovim zakonom amnestiraju lica koja su postavljala takozvanu kablovsku kanalizaciju, a da prethodno nisu pribavljeni potrebni dokumenti.
Poslanik SDS-a Stevo Јoksimović rekao je da ovim aktom nisu precizno definisani načini zaštite potrošača.
Poslanik PDP-a Milenko Vićanović naveo je da je radna verzija ovog nacrta zakona usaglašena sa Savezom opština i gradva Srpske i da su prihvaćene njihove određene sugestije.
14.14 - Pomoćnik ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Miladin Gaćanović rekao je da nova zakonska rješenja u oblasti komunalnih djelatnosti traže izgradnju novih toplana i prelazak na korišćenje novih energenata, prvenstveno bio-mase, te izgradnju postrojenja koja rade na principu kogeneracije.
Gaćanović je u Narodnoj skupštini Republike Srpske rekao da su tokom primjene Zakona o komunalnim djelatnostima uočeni određeni problemi u radu pojedinih komunalnih preduzeća, prvenstveno onih koja se bave proizvodnjom i isporukom toplotne energije.
Obrazlažući Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim djelatnostima, on je naveo da su promjene i zbog učestalih zahtjeva korisnika grijanja za prestanak korišćenja grijanja, odnosno isključenje sa gradskih sistema u zgradama gdje postoji jedinstven tehničko-tehnološki sistem i etažna svojina.
Gaćanović je naveo da su u ranijoj praksi u zgradama bili sada tehnički prevaziđeni sistemi grijanja koji ne omogućavaju mjerenje isporučene energije za svakog etažnog vlasnika, niti je isključenje sa sistema grijanja jednostavno i jeftino.
Prema njegovim riječima, postoji i pitanje kako zaštiti korisnike komunalnh usluga i obezbijediti da davalac komunalne usluge kvalitetno obavlja komunalnu djelatnost za koju je osnovan odlukom lokalne zajednice ili koja mu je povjerena, te da korisnik dobije onaj kvalitet usluge koji mu se i fakturiše.
Gaćanović smatra i da se ovim aktom vlasniku ne ograničava pravo izbora, štiti se životna sredina i uspostavlja veći stepena energetske efkasnosti.
14.00 - Poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Perica Bundalo rekao je da je česta praksa da odredbe zakona nisu u skladu sa Ustavom Srpske, te upitao šta će Vlada Srpske preduzeti da se takve stvari više ne dešavaju.
Bundalo je naveo da takva praksa narušava dignitet ne samo predlagača, već i Narodne skupštine koja usvaja zakone.
"Ovo je loša praksa koja je posljedica neznanja, nemara, nestručnosti ili nerada onih koji se bave ovim poslom", rekao je Bundalo tokom rasprave o Nacrtu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o sudovima.
Poslanik SRS Republike Srpske Milanko Mihajilica smatra da je zabrinjavajuća činjenica da je u posljednje dvije godine za 16 zakona utvrđena neustavnost.
Poslanik Socijalističke partije Dragan Ristić rekao je da Klub ove partije predlaže zaključak kojim se obavezuje Vlada da u budžetu za narednu godinu planira sredstva za rad Osnovnog suda u Nevesinju čime bi bili obezbijeđeni materijalni uslovi za rad ovog suda koji bi počeo sa radom 1. januara 2018. godine u novom organizacionom obliku.
13.45 - Ministar pravde Republike Srpske Anton Kasipović rekao je da se izmjeni i dopuni Zakona o sudovima pristupilo zbog odluke Ustavnog suda Republike Srpske kojom je utvrđeno da jedan član zakona nije u saglasnosti sa Ustavom. Kasipović je rekao da je uklonjena neustavna odredba, te se precizira da Vrhovni sud Srpske obezbjeđuje jedinstvenu primjenu propisa, a s tim u vezi se propisuje i u kojim slučajevima se saziva sjednica odjeljenja Vrhovnog suda.
"Ustavom Srpske propisano je da Vrhovni sud obezbjeđuje jedinstvenu primjenu zakona, a pravna shvatanja zauzeta na sjednicama odjeljenja suda predstavljaju jedan od instrumenata za obezbjeđivanje jedinstvene primjene zakona i principa jednakosti stranaka pred zakonom", rekao je Kasipović obrazlažući Nacrt zakona o izmjeni i dopuni Zakona o sudovima.
13.20 - Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Јasna Lukić rekla je da je Nacrtom zakona o gasu proširena nadležnost Regulatorne komisije za energetiku. Proširena je nadležnost u segmentu nadzora nad primjenom pravila rada operatera sistema, posebno u pristupu i korišćenju sistema i dodjeli kapaciteta, kao i nadzora nad pravilima za upravljanje i raspodjelu kapaciteta interkonekcije.
Ona je navela da su s ciljem smanjenja administrativnih barijera za poslovanje i stimulisanje privrednih društava za obimnije investiranje u ovu oblast, pobrojane djelatnosti za koje su energetski subjekti obavezni pribaviti dozvolu i da je produžen period na koji se ova dozvola izdaje.
Poslanik NDP-a Krsto Јandrić smatra da je ovim zakonom trebalo obuhvatiti i proizvodnju, skladištenje i distribuciju tečnog naftnog gasa, koji će u narednom periodu biti sve značajniji energent.
13.10 - Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je pred poslanicima Narodne skupštine Srpske da se Nacrtom zakona o gasu uređuje način organizovanja, regulacija i funkcionisanje sektora prirodnog gasa, uslovi za uredno, kvalitetno i sigurno snabdijevanje kupaca prirodnim gasom, te pristup tržištu.
Đokić je dodao da se uređuje i način obavljanja djelatnosti transporta, distribucije, skladištenja i snabdijevanja prirodnim gasom na teritoriji Republike Srpske.
U obrazloženju ovog nacrta navedeno je da su djelatnosti u sektoru prirodnog gasa - transport i upravljanje transportnim sistemom, snabdijevanje prirodnim gasom, kao i snabdijevanje prirodnim gasom u obavezi javne usluge, te distribucija i upravljanje distributivnim sistemom, skladištenje i upravljanje sistemom za skladištenje prirodnog gasa i upravljanje postrojenjem za tečni prirodni gas.
13.00 - Ministar pravde Republike Srpske Anton Kasipović rekao je da je Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o notarima Srpske jasno propisano koji posao notar obavlja. Kasipović je u završnoj riječi u Narodnoj skupštini Republike Srpske o ovom prijedlogu zakona rekao da će se Vlada Srpske izjasniti zaključkom o pitanju godina starosti do kojih notar može obavljati djelatnost, kao i da će Vlada sa više aspekata analizirati uredbu o notarskim naknadama.
On je dodao da iz svih diskusija "treba vrednovati napor onih koji su svojevremeno u Srpskoj predlagali i usvajali Zakon o notarima i uspostavljanje notarijata kao prenosa ovlaštenja sa Republike, gdje su postignuti odlični rezultati".
"Važno je konstatovati da su neki ljudi na vrijeme vidjeli da Republika Srpska mora rješavati ovo pitanje. Ali, to ne znači da su sva donesena rješenja dosegla pravi i definitivan cilj i funkciju notarijata onako kako to želimo", naglasio je Kasipović.
Poslanik SDS-a Nedeljko Glamočak u ime Kluba SDS-SRS Republike Srpske predložio je zaključke prema kojima Narodna skupština zadužuje Vladu Srpske da u roku od 90 dana imenuje notare u broju kako je to utvrđeno Odlukom o određivanju broja notara, kao i da predloži novi zakon o notarima kojim će biti regulisane i naknade za rad notara.
Poslanik NDP-a Dragan Čavić rekao je da je uvođenje notarijata u značajnoj mjeri rasteretilo sudove, posebno u predmetima na koje su stranke dugo čekale na rješavanje, ali da su se u praksi pojavile određene stvari koje treba mijenjati.
11.34 - Šef Kluba SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Radovan Višković predložio je danas u ime tog kluba zaključak kojim bi Narodna skupština obavezala Vladu Srpske da preispita uredbu kojom se regulišu notarske naknade.
"Ako je Srbija riješila to pitanje tako da se pri ovjeri ugovora plaća državi postotak od 20 do 30 odsto vrijednosti ugovora, onda nije sporno da se tako nešto uvede i kod nas", rekao je Višković tokom raspave o Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o notarima Srpske.
Poslanik Samostalnog demokratskog srpskog kluba Darko Banjac rekao je da treba napraviti konkurenciju među notarima i da se ovaj klub protivi produžetku rada do 70 godina života jer za to nema osnova.
Poslanik SRS Republike Srpske Milanko Mihajilica smatra da je ono što notari uplaćuju u budžet u formi poreza na dobit mali iznos i da bi to pitanje trebalo regulisati na način kako je to riješeno u Srbiji.
Poslanik PDP-a Branislav Borenović naveo je da se ovim aktom predviđa uvođenje notarskog pomoćnika i ocijenio da predlagač zakona uvođenjem te kategorije nema namjeru raspisivanja notarskih ispita i raspisivanje konkursa za notare.
Poslanik NDP-a Dragan Čavić naveo je da je praksa pokazala dosta nedostataka u ovoj oblasti, što dovodi do potrebe da se mijenja zakon, kao i da često notari nepotrebno vrše određene usluge.
11.00 - Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Dušica Šolaja smatra da bi trebalo regulisati pitanje notarskih naknada jer nisu prilagođene situaciji u Srpskoj, ali ni drugim naknadama, koje su često "veće nego primanja koja imaju izabrani zvaničnici". Šolaja je tokom rasprave u parlamentu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o notarima apelovala da se resorno ministarstvo nakon usvajanja ovog zakona pozabavi ovim pitanjima kako bi te naknade bile realno manje.
"Često je i slučaj zbog visokih naknada građani odlaze u Federaciju BiH da traže notarske usluge", dodala je Šolaja.
Poslanik SNSD-a Radovan Višović rekao je da ima informaciju da pojedini notari u Banjaluci imaju mjesečni promet i od milion KM.
Višković je postavio pitanje za resorno ministarstvo koliko mjesečno zarađuju notari, posebno u Banjaluci, i koliko ih ima, te ako je tačna informacija koju on ima o prometu pojedinih notara, da bi i Narodna skupština onda trebalo da se pozabavi time putem zakonske regulative.
Poslanik SDS-a Miladin Stanić smatra da su notari povlaštena klasa u Srpskoj i da se suština promjena Zakona odnosi na to da notari mogu obavljati djelatnost do 70 godina života.
On je dodao da se ovim zakonom ne rješavaju suštinski problemi notarijata, navodeći i da padaju ugovori koje su notari sačinili, te da u tom slučaju notari moraju nadoknaditi štetu stranci.
Poslanik SDS-a Nedeljko Glamočak smatra da ovim zakonom treba da bude riješena pozicija notara, te da svaka lokalna zajednica mora imati notara, kao i to da mora biti donesen zakon o notarskoj tarifi.
10.30 - Obrazlažući prijedlog Zakona o notarima, ministar pravde Republike Srpske Anton Kasipović rekao je da se promjene odnose na pojednostavljivanje notarskog ispita, jačanje odgovornosti notara i usklađivanja ovog sa Zakonom o nasljeđivanju.
U prvom dijelu zasjedanja, Kasipović je rekao da je ovim izmjenama i dopunama predviđeno da se starosna granica notara pomjeri na 70 godina jer mali broj lica ima položen notarski ispit, a posljednji izbor notara vršen je prije tri godine, dok je u međuvremenu jedan broj notara napustio službu.
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Dnevnim redom predviđeno je i razmatranje Nacrta zakona o gasu, Nacrta zakona o izmjeni i dopunama Zakona o sudovima Republike Srpske, kao i Nacrta zakona o izmjeni i dopunama Zakona o komunalnim djelatnostima.
Poslanici će razmatrati i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od požara, te Prijedlog strategije upravljanja otpadom za period od ove do 2026. godine.
U nastavku sjednice trebalo bi da bude razmatran i izvještaj Komisije za koncesije Republike Srpske o radu i finansijski izvještaj za 2016. godinu.
Vlada Srpske povukla je Konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta Republike Srpske za prošlu godinu.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović rekao je da će dan za glasanje biti u četvrtak, 6. jula.
Prenos sjednice Parlamenta Srpske možete pratiti na RTRS plus.