Brčko: Ljetna škola jagodarstva (VIDEO)
Enes Lelić, jedan od brčanskih jagodara, kaže da je riječ o jako teškom poslu u kome se skoro svi radovi obavljaju ručno.
Ističe da su proizvođači prepušteni sami sebi, jer nemaju savjetodavnu službu, tržište, a i podsticaji su samo u socijalnoj mjeri a ne razvoj tržišnih proizvođača.
- Kod nas, što se tiče struke, samo dođu da pregledaju kad je riječ o podsticajeima, i dođu ovi što promovišu sovje porizvode, što nam prodaju preparate, gnojivo i slično, priča nam Enes.
Stručnjaci preporučju primjenu kompletne agrothenike ali i pravilan izbor sortimenta jagode, jer se na zapadnom tržištu sve više traže autohtone sorte, koje imaju bolji ukus i miris od indsutrijskih.
- Svjedoci smo da se klima poremetila, takođe imamo novih insekata, imamo novih bolesti. Ono što se pokazalo u praksi kao dobro, to je dobra ishrana. Kao što čovjeku dajemo dobru hranu zbog povećanja imuniteta, to isto radimo sa biljkama, istakla je Bojana Stanković, dipl. inž. ratarstva iz Kragujevca.
- Zapadno evropsko tržište traži sve više starije sorte, aromatičnije, koje su sitnije, koje imaju određene probleme u agortehnici proizvodnje. Nisu toliko rodne, ali to je ono što tržište,trenutno traži, kaže Adalbert Vonsović, dipl. inž. ratarstva, Brčko.
U Odjeljenju za poljoprivredu distrikta nemaju tačne podatke koliko je proizvođača jagoda na ovom području, kao ni koje se to količine proizvode za tržište.
- Mi imamo određen broj proizvođača koji su u sistemu podsticanja, odnosno podsticanja kroz proizvodne količine, i to iz godine u godinu varira, ja se ne mogu sjetiti tačnog podatka, naglašava Ferhat Ćejvanović iz Odjeljenja za poljorivredu distirkta Brčko.
Na području Srpske i FBiH, godišnje se pod jagodom sadi između 1.200 i 1.300 hektara, sa prizvodnjom od oko devet hiljada tona jagode.
Većina proizvoda završi na tezgama ili kod nakupaca.
A u susjednoj Srbiji, 80 odsto proizvodnje jagode završi na tržištu Rusije.