"Nešto čudno se dešava sa klimom"
Klimatske promjene su nakon decenija ignorisanja upozorenja postale vidljive i običnim ljudima, a kada bi ljudi promijenili navike, mogle bi biti ublažene, dodaje on.
"Ljudi koji se bave klimatologijom, od osamdesetih godina upozoravaju da će početkom 21. vijeka posljedice klimatskih promjena biti vidljive i golim okom i neće biti potrebne sofisticirane naučne analize da se vidi da se sa klimom dešava nešto neuobičajeno", kaže Đurđević, docent na Institutu za meteorologiju Fizičkog fakulteta u Beogradu.
U razgovoru o tome da li su nepogode sa kojima se Balkan susreće posljedica klimatskih promjena ili 2017. ljeto "slučajno" podsjeća na holivudske filmove u kojima se svijet preko noći uruši zbog nebrige ili "više sile", Đurđević kaže da su klimatske promjene jedini krivac tome.
U Srbiji sredinom prošlog vijeka, kaže, toplotni talasi dešavali su se tek jedanput u dvije godine, a danas se dešavaju čak tri do četiri puta godišnje.
"Postoje godine kada ih je manje ili više, ali u prosjeku ih ima duplo više nego što ih je bilo", kaže Đurđević.
Srednja globalna temperatura je porasla za jedan stepen Celzijusov usljed prevelikog ispuštanja ugljen-dioksida u posljednjih 150 godina, objašnjava, i iako to ne zvuči mnogo, to je glavni uzrok poplava, požara, bujica, dugotrajnih suša i jakih ljetnjih oluja.
"Plastičnije objašnjeno, da nije došlo do porasta srednje globalne temperature za jedan stepen, mi bismo sada imali duplo manje toplotnih talasa. Ako ih imamo dva, mi bismo imali jedan, ako ih imamo četiri, imali bismo dva", kaže Đurđević.
Ono što je posebno zastrašujuće jeste upozorenje da bi u budućnosti situacija mogla biti još gora, i da toplotnih talasa i suša bude još više.
"Prognoze za početak 21. vijeka su se ostvarile, treba da budemo oprezni i sa prognozama za budućnost", kaže.
Na pitanje kakve su to "moguće slike budućnosti", profesor objašnjava da će srednja globalna temperatura još da poraste, pa se za koju deceniju može desiti da se toplotni talasi dupliraju, suše budu još jače i ponove poplave poput onih iz 2014. godine.
"Sve ovo što danas vidimo su možda prvi obrisi onoga što bismo mogli vidjeti u budućnosti", upozorava Đurđević.
Srbija nema plaže i more, pa turizam nije najveća briga ljudi koji proučavaju klimatske promjene, ali poljoprivreda jeste.
"Poljoprivreda mnogo trpi, najbolji primjer za to je suša iz 2012. kada su procijenjeni gubici bili oko 2 milijarde dolara, što su veći gubici nego oni koji su nastali poplavama", navodi.
Takvo stanje iz 2012, prema njegovim riječima, može da postane neka vrsta normale poslije 2050.
"Svaka godina bi u prosjeku izgledala kao 2012, to bi tada bilo normalno stanje, a bilo bi godina koje bi bile još ekstremnije", upozorava on.
Klima je počela da se mijenja kada je moderno društvo usljed sve većeg ekonomskog razvoja počelo više da troši fosilna goriva kako bi dobilo energiju potrebnu za takav ekonomski razvoj.
Ono što je problem sa fosilnim gorivima je što ona ispuštaju ugljen-dioksid koji dovodi do porasta temperature.
Kada se govori o mogućim rješenjima, postoje brojne studije koje daju različite preporuke. Јedna od ekstremnih, jeste preporuka naučnika sa Univerziteta Lund u Švedskoj koji kažu da treba rađati manje djece.
Naime, njihova studija je pokazala da samo jedna osoba, korišćenjem električnih uređaja, vožnjom automobila i tome slično, može da emituje čak 58,6 tona ugljen-dioksida. Tom logikom, kažu naučnici, da bi se energija štedila i emisija CO2 smanjila, treba rađati manje djece.
Upitan da li je to zaista jedini način za spas planete, Đurđević kaže da je to pogrešan pristup rješenju.
"Ne treba da nas se rađa manje da bismo štedili energiju, već treba da tražimo više energije proizvedene iz vjetra, sunce i vode što neće imati štetan uticaj na našu klimu, a proizvešće dovoljno energije da se podmire sve potrebe svih ljudi koji žive na svijetu", navodi on.
Potpuni prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije je jedino pravo rješenje, kaže Đurđević i dodaje da je za to potrebna volja svih vlada na svijetu, a da za to postoje dobri primjeri u Kaliforniji.
Tamo, kaže, ljudi sami uz pomoć solarnih panela prozvode energiju za potrebe svog domaćinstva i time štede novac i čuvaju planetu.
"Dok god bude postojala jedna država na svijetu koja emituje ugljen-dioksid, problem neće biti riješen", upozorava.
Na pitanje da li "obični" ljudi mogu da urade nešto da bi sačuvali planetu, Đurđević kaže da iako postoje neke stvari, jedan čovjek ne može mnogo da uradi.
Ipak, ističe, ako svi budu koristili štedljive sijalice, reciklirali, prali veš u vrijeme kada je struja jeftinija ili ugasili automobil na semaforu...situacija bi bar malo mogla da se popravi.
Izvor: Tanjug