Ulazak u NATO bi destruktivno djelovao na odnose Beograda i Moskve
Naumkin je istakao da ne isključuje mogućnost da će Srbiju uvlačiti u taj blok, ali, "ne daj bože da se vladajuće snage u Srbiji odluče na taj bezumni i nikom potreban korak".
On je dodao da se u Rusiji s razumijevanjem odnose prema tome da Srbija treba da diversifikuje svoju spoljnu politiku.
- Ipak, postoje neke stvari koje bi na naše odnose djelovale krajnje destruktivno. Imam u vidu ono što je uradila Crna Gora - ulazak u NATO - rekao je Naumkin, uz ocjenu da je "danas u principu dvostruko više moguće da Srbija bude neutralna, nego u vrijeme Tita i "hladnog rata".
Ocijenjuje da se vodi bitka za Balkan i da je to područje postalo predmet neprijateljskih dejstava, rasparčavanja, diskriminacije možda jedinog balkanskog naroda koji Rusija smatra bratskim, a to je srpski narod.
- Ni sa jednim slovenskim narodom ruski narod ne vezuju takve istorijske veze i emocije kao sa srpskim - naglasio je Naumkin, dodajući da ruski i srpski narod povezuje istorijsko sjećanje, koje će dovesti do toga da dva naroda budu bliži partneri, prijatelji i saveznici.
On je napomenuo da je ovih dana na Јalti na Krimu održan koncert grupe Emira Kusturice i da se ruska omladina toliko radovala i sa suzama u očima slušala taj koncert.
- Takve stvari ponekad daju više nego politika, nezavisno od toga koja vlada je na vlasti, taj emocionalni naboj je veoma snažan između Rusije i Srbije", naveo je on.
Naumkin je naglasio da je Krim postao dio ruske teritorije jednom za svagda i da je to pitanje koje Rusija nikada neće razmatrati ni sa jednom spoljnom silom.
On je rekao da su ruski aduti u borbi za Balkan i Srbiju prije svega rastuće ekonomske mogućnosti i gas, te ocijenio da je Rusija koja je najmoćniji proizvođač gasa, potrebna Evropi, ali i Srbiji, koja može da bude most prema EU.
Govoreći o islamskom faktoru i Srbiji, Naumkin, koji u svijetu važi za "čovjeka broj jedan" u poznavanju Bliskog istoka, rekao je da se istorijski desilo tako da je Srbija ušla u klinč sa muslimanskom zajednicom iz neposrednog okruženja, ali da to nije međuvjerski sukob.
"To nije sukob između srpskog pravoslavlja i islama koji postoji, recimo, u BiH. Tim prije što je on dosta umjeren. Svuda ima radikalnih elemenata. Balkanski sukob imao je sasvim jasnu etničku i političku dimenziju. Podgrijevale su ga spoljne sile, koje su htjele da razjedine i sukobe narode koji tu žive", rekao je on.
On je naveo da je Srbiju, prije svega, diskriminisao Zapad, te istakao da na Zapadu ne vole da pominju da je više od 800.000 Srba izbjeglo sa svojih ognjišta, nego se "zbog nečega sjećaju samo stradalih muslimana".
Naumkin smatra da bi bilo moguće postići normalnu koegzistenciju između hrišćana i muslimana, ako budu prevaziđena etnička i političke neslaganja, kao što se radi u Rusiji, gdje su muslimani ne samo jedan od stubova, nego jedna od izvornih religija autohtonih stanovnika.
"Sve to predodređuje naše viđenje multikonfesionalne i polietničke sredine u kojoj živimo. To zbližava Rusiju i Srbiju. I mi i vi imamo muslimane koji nisu došljaci kao u Njemačkoj, Engleskoj, nego domaći. Zato treba da se dogovaramo", smatra Naumkin.
Kao dobar poznavalac rusko-američkih odnosa, Naumkin je rekao da američke sankcije protiv Rusije ništa ne mijenjaju i da se rusko-američki odnosi nalaze na dnu, kao i da su postali talac unutrašnjih nesuglasica u Americi.
"Estabilišment SAD vrši neviđeni pritisak na Rusiju. Oni koji žele da naude /Donaldu/ Trampu i da možda postignu njegov `impičment`, koriste ruski faktor. Ali, postoji svjetlo na kraju tunela, ako Tramp uspije da izdrži u tom unutrašnjem sučeljavanju", ocijenio je Naumkin.
On je rekao da nije slučajno ni što sankcije nailaze na otpor u samoj Evropi, jer će ona pretrpjeti štetu ako usvoji sankcije protiv izgradnje gasovoda "Sjeverni tok dva", jer će onda morati da kupuju američki tečni gas po duplo većoj cijeni od ruskog. /kraj/vš/kup