Brisanje tragova stradanja Srba u Hrvatskoj
Povodom obilježavanja Sveevropskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima i 75 godina od osobađanja Dječijeg doma za ratnu siročad u Јastrebarskom, Bastašić je rekao da ovaj hrvatski državni projekat predvode istoričari Instituta društvenih nauka "Ivo Pilar" iz Zagreba, Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Hrvatski memorijalno-dokumentacioni centar domovinskog rata i Hrvatsko kulturno vijeće, uz podršku vrha Katoličke crkve.
- Nakon što su hrvatski bojovnidžc u proteklom ratu uništili više od 3.000 spomenika žrtvama rata od 1941. do 1945. i spalili više od 2,7 miliona "nepodobnih" knjiga, nastavljeno je brisanje tragova stradanja Srba u Hrvatskoj, a posebno revizija njihove uloge u dizanju ustanka u Hrvatskoj i BiH i NOB uopšte - ističe Bastašić.
On je naveo da je tako Јasenovac postao "radni logor" u kome gotovo da nije bilo mučenja i likvidacije Srba, Roma i Јevreja i u kome je "najviše bilo hrvatskih žrtava nakon završetka rata".
- Pokolj Srba u crkvi u Glini predstavljen je kao velikosrpska laž i eklatantan primjer ulivanja kolektivne krivice i genocidnosti hrvatskom narodu o čemu je u nekoliko nastavaka pisano u feljtonu hrvatskog Glasa Koncila. Pokolj Srba i Јevreja na Јadovnu predstavljen je kao rezultat mitomanije pokojnog istoričara Đure Zatezala, a kažu i da u Šaranovoj jami na Velebitu nema nijedne kosti, nego samo smeće - navodi Bastašić.
On ukazuje da se u kraške jame u Lici i na Velebitu spuštajue ekipe organizovane od hrvatske vladine agencije, "čiste" ih od kostiju koje onda voze u Osijek i pohraljuju u tzv. privremenoj grobnici.
- Logori za žene i djecu ili samo za djecu, koje je NDH formirala u Metajni na ostrvu Pagu, Sisku, Јastrebarskom, Gornjoj Reci, Lobor Gradu, Kruščici i na još nekoliko mjesta poseban su trn u oku i mrlja na hrvatskom obrazu, pa se ova mučilišta i gubilišta proglašavaju `"rihvatilištima", "dječijim domovima za ratnu siročad" i slično - kaže Bastašić.
On je rekao da se o stravičnoj istini o formiranju logora za sveštenike Srpske pravoslavne crkve i njihove porodice u Capragu kod Siska ne govori ništa.
- U ove dane, kada se sjećamo srpskih žrtava krvavog avgusta 1941. godine, obilježava se i 75. godina od oslobođenja preživjele srpske siročadi iz koncentracionog logora za djecu u Јastrebarskom - rekao je Bastašić.
Kroz taj logor NDH, za nešto više od sto dana njegovog postojanja, prošlo je 3.336 dece od jedne do 14 godina, najviše srpske, od toga više od 2.000 sa Kozare i Potkozarja.
- Djeca koja su u junu i julu 1942. u Јastrebarsko dopremljena iz Stare Gradiške i Јasenovca, nasilno su odvajana od svojih majki. Sva su bolovala od tifusa, dizenterije, ospica, difterije ili oteklih nogu od gladi - podsjeća Bastašić.
On je naveo da su časne sestre iz reda Svetog Vinka iz Zagreba, koje su imale upravu u svojim rukama, nečovječno postupale sa djecom, izjavljujući otvoreno da su to "partizanska djeca, da su to srpska djeca i da pomagati tu djecu znači odgajati one koji će kasnije njih klati".
- Stariju i zdravu djecu, i to djevojčice, tukle su i silile da pjevaju ustaške pjesme, te da dvore ustaše, koji su bili dnevni gosti časnih sestara. Za nepunih mjesec i po dana u ovom logoru život je izgubilo 768 djece - rekao je Bastašić.
Oko 500 grobova bezimene djece iza ograde groblja u Јastrebarskom svjedoči o ustaškom postupku prema toj djeci, ali i takođe i o postupku časnih sestara.
Preživjelu djecu iz ovog koncentracionog logora oslobodila je 26. avgusta 1942. Četvrta kordunaška brigada Narodnooslobodilačke vojske Јugoslavije.
Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Hrvatsko kulturno vijeće i lokalna župa organizuju danas komemoraciju sa "prigodnim" programom, povodom obilježavanja Sveevropskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima i 75 godina od "partizanskog napada" na Dječji dom za ratnu siročad u Јastrebarskom
Nakon mise u župnoj crkvi u Јastrebarskom, biće položeni vijenci na mjesnom groblju.
Uslijediće i izlaganje o porijeklu djece u Dječijem domu za ratnu siročad u Јastrebarskom, sa posebnim osvrtom na djecu sa Kozare i ulogu kardinala Alojzija Stepinca, sveštenika, časnih sestara "milosrdnica" i drugih dobrotvornih udruženja i pojedinaca u zbrinjavanju ratne siročadi u Јastrebarskom.
Izvor: SRNA